Saturday, May 24, 2025

Asterix 19-34


Asteriks & Obeliks:
19 do 34
THE SOOTHSAYER

Nisam čitao...

IN CORSICA

Crtež: 10/10
Ideja: 8/10
Scenario: 9/10

Jezik: francuski (HC), engleski (mini SC)
Godina: 1973

Sjajan početak, prve četiri strane su genijalne. Onaj deo sa klincima je majstorski nacrtan i mnogo zabavan, a nakon toga imamo pripreme Rimljana da pobegnu iz svog logora jer se bliži neka galska godišnjica - kada redovno dobijaju batine. Rimljani su toliko već navikli na tu situaciju da Asteriks sa depresivnom facom mora da konstatuje da su male šanse da će moći ikoga da mlate na taj dan. Gošini na vrhuncu zadatka. I tigrasta mačka mi je super, jedino me nervira što je ona mala džukela kasnije najuri...

Nakon toga sledi kraća humoristička "pauza", jer dolazak gostiju iz čitave Evrope više dođe kao neka proslava ovog serijala, tj prisećanje na razne prethodne epizode, nego što je neki avalanš fora i fazona - kao što je to slučaj u prvih četiri strana. Ima tu dosta igre reči (igri reči? igara reči?), a pošto sam ovog puta čitao original verziju mogao sam makar da pokušam da provalim o čemu se radi. Moje poznavanje francuskog nije preterano dobro tako da nisam mogao da provalim te lingvističke fore, sem one očigledne sa govornom manom, kojih je bilo sa klincima kao i sa gostima. Engleski prevod tih igra reči je totalno neuspešan, barem u tom albumu kojeg imam. Kako je onaj lik iz Čarobne Knjige to rešio, pojma nemam.

Ali načuo sam da je Korzikance "pretvorio" u Crnogorce! Odnosno je valjda koristio crnogorske (lingvističke?) fazone kako bi izvukao neke paralele između ta dva naroda? S obzirom koliko su Korzikanci ovde predstavljeni kao lenji - pa su još na obali mora i na planinama - onda te sličnosti sa Crnogorcima nisu nimalo naivne... Čak i ta gordost korzikanskih likova može da se smatra izvesnom sličnošću. (S tim što su Korzikanci u ovoj priči ponosni - ali sa pokrićem.) Ali sva sreća što je u strip u pitanju a ne film ili "audio book" tako da ne moramo da slušamo crnogorski naglasak u izdanju Čarobne Knjige. To bi bila kazna za čitaoca... Kako je ČK prevodioc obradio te svoje crnogorske fore ne znam zato što nemam to izdanje, mada nisam preterano optimističan da je to urađeno kako treba, a šansa nije mala da sve to nervira. Niti ću imati taj integral, iako mi nažalost fali album Vrač pogađač, jer mi ne pada na pamet da kupujem integrale zbog samo jedne epizode. Sasvim mi je dovoljno što imam tvrdopovezni francuski original i malu svesku na engleskom. (Neki bolid od (p)izdavača je imao "sjajnu" ideju da ovakav jedan fenomenalan serijal izda na mini formatu, veličine Bonelija. Mada moram priznati da je kolor u njima fantastičan, bolji od svih kolora u engleskim izdanjima na normalnom formatu, a to je možda zbog izbora papira. Imam tri ovakva mala Asteriksa, još odvajkada.)

Čim glavna trojka krene ka Korzici zabava se vraća na velika vrata: ideja da ih stari "prijatelji" gusari prebace do Korzike je sjajna, i prosto mi je žao što taj deo nije proširen na desetak strana jer je tu moglo da se svašta još ubaci. Nikada nismo imali neku dužu verbalnu interakciju između Gala i gusara, pa je ovo bila odlična prilika za to. Gali do sada nikada nisu zajedno putovali sa gusarima, a ovo je bila šansa da se takva neka situacija eksploatiše. Ali nema veze, jer Rimljani su jednako zabavni u ovoj epizodi, a i gusari se nekoliko puta pojavljuju što je baš retko. Kao što već rekoh više puta, tih pirata nikad dosta. Da su Uderzo i Gošini započeli spin-off serijal koji bi se bavio samo tim piratima to bi bila fantastična stvar, mada sa pravne tačke gledišta možda malo komplikovana... jer je to sve parodija na već postojeći serijal. Čitav ovaj zaplet vezan za gusare je odličan, a jednako zabavan je rimljanski logor na obali Korzike, u kojem disciplina nije baš na zavidnom nivou! Centurion je genijalno osmišljen a još bolje nacrtan, kao i njegovi totalno nemotivisani, apatični, ofucani legionari. Upišao sam se od smeha kada je Centurion krenuo da prepričava čitavu suludu situaciju sa misterioznim brodom - u fazonu da tu nema ničeg zanimljivog da bi se napisao izveštaj. Kao da ovaj propali rimski logor kultiviše neki mentalitet sličan onom iz famoznog romana Catch-22. Kao što su gusari ladno mogli da dobiju jednu čitavu epizodu samo za sebe, tako je i čitav jedan album mogao da bude posvećen ovom logoru. Što samo potvrđuje koliko je jaka ova epizoda.

Pored ovoliko dobrih sporednih likova, lider korzikanskog otpora i nije nešto posebno interesantan. U senci je tih silnih manjih likova koji dominiraju, a tu se donekle mogu uključiti i četiri lokalna starca koji redovno komentarišu zbivanja. Doduše bili bi mi oni još zanimljiviji da izgledaju različito. Ne razumem zašto moraju da izgledaju kao četvorke.

CAESAR'S GIFT

Crtež: 10/10
Ideja: 8/10
Scenario: 6/10

Jezik: engleski (HC)
Godina: 1974

Jedna od najslabijih epizoda. Scenario jednostavno ne uspeva da preterano zabavi. Jedan od razloga je što mi centralna tema baš nešto ne odgovara.

"Seoski razdor" je ionako već ižvakana osnova koju je Gošini bio koristio u više navrata. Meni je sasvim jasno zašto je pribegavao toj finti jer u njoj ima puno potencijala, ali da sam ja scenarista ipak bi je izbegavao. Tog fazona da neke pridošlice prave svađe i probleme u selu već je bilo u Roman Agent, Soothsayer a onda kasnije i u Great Divide. Ruža i mač takodje, i još poneka epizoda. To je mač sa dve oštrice: nudi prilike za razne gegove, ali sa druge strane može da bude pomalo iritantno ako se u tome preteruje i ako se kompromituje karakterizacija glavnih likova. To treba tako osmisliti da na primer Asteriks i druid, koji važe za najinteligentnije, ne ispadnu (previše) glupi. Ali pošto neko namerno čini razdor to znači da jedan od njih dvojice ili čak obojica moraju da na to nasednu.

Osnovna ideja da se Cezar posprda sa jednim penzionisanim legionarom time što mu poklanja galsko selo nije uopšte loša. Funkcionisala bi da taj lik ima veću ulogu. Međutim on ubrzo nestaje iz priče jer "prodaje" svoje vlasništvo pa umesto njega među Gale ode neka najobičnija pariška porodica, koja se sastoji od dominantne ženturače i smorene klinke. Ova tri lika nisu loši ali ne poseduju dovoljnu komičnu težinu, ne ispunjavaju te neke više kriterijume na koje smo već navikli.

Nije ni logično da druid ljutito odbija da svojim ljudima napravi magični napitak - i to u sred bombardovanja sela! Ovo je totalno neubedljivo, jedan usiljen plot-device koji kompromituje karakter Getafixa. Ne samo da ispada glup, već i nelojalan u nekom najgorem smislu. Ima i druid pravo da bude emocionalan, hvala bogu da nije običan robot - kao neki smorni mudrac-savetnik, ali ovo je mnogo preterano, pogotovo s obzirom da je on veoma retko ovoliko iracionalan. Manipulisanje likova da bi se postigao neki scenaristički cilj je zayebana teritorija za svakog pisca, jer postoji rizik da se karakter kompromituje na nerealan te neprihvatljiv način.

Nažalost, Gošini je smatrao da je bilo prihvatljivo da ispolitizuje Asteriksa pa je ubacio neku mlaku satiru političkih izbora. Verovatno nije slučajnost što su baš 1974. bili predsednički izbori u Francuskoj, a kod njih su ovi izbori tek svakih sedam godina. Geriatrix je zloupotrebljen kao nacionalista koji mrzi strance; ali ajde der, još da se nekako ovo oprosti jer je pisano pre nego što se "široki" multikulturalizam pokazao kao smrtna presuda za Francusku i ostatak Zapadne Evrope odnosno pre nego što je to postalo očigledno za svakoga ko ima gram mozga. Način na koji Gošini parodira anti-migrante je suviše mlak i očigledan, prema tome nije ni smešan. Takva vrsta političke satire je primitivna, a ovaj serijal nije primitivan. Francuska (posebno Pariz i drugi veći gradovi) je oduvek imala velikih problema sa ogromnim brojem ne-evropskih pridošlica (koji su uglavnom loše integrisani, a za to ipak nisu Francuzi krivi), tako da je ta tema kod njih bila i te kako aktuelna još u 60-im a kamoli kasnije - a da tek ne pričamo sada! Čak se i ponavljaju fore, jer ih Geriatrix u nekoliko navrata papagajiše...

Na svu sreću Gošini je veoma retko ubacivao političke baljezgarije u ovaj strip, a ovakve očigledne maltene nikad. To se ili kompletno izbegava ili se radi veoma suptilno. Zauzimati jedan od jasnijih stavova (bez obzira da li levičarski ili desničarski) je rizično jer garantuje negodovanje određene porcije čitalačke publike, a ponekad i većine. Uostalom mene kao i mnoge druge stripofile politički stavovi scenarista ne tangiraju 0%, pogotovo ne u humorističkom karikaturnom stripu: neka ih po mogućstvu zadrže za sebe, a to "mogućstvo" uvek postoji, uvek je opcija. Čak je to maksimalno izbegavao i u Iznogudu, iako se taj strip bavi političkim dogodovštinama odnosno pokušajima Iznoguda da se domogne vlasti. Tako da generalno govoreći ne mogu mnogo Gošiniju da prebacim u vezi politike. 

Više to mogu da prebacim Uderzu što je kasnije u sopstvene scenarije ubacivao poneke politički korektne pizdarije, a koje nema šta da traže u jednom ovakvom serijalu. Kao i skoro svi foliranti i on je bio okoreli levičar... Pohlepnik koji je rođenog brata izdao, opelješio ga za milione a njegov crtački talenat iskoristio za sebe. I takav čovek će da nekome morališe? Levičari zaljubljeni u novac a koji licemerno pridikuju o jednakosti - sere mi se više od takvih. Imamo pravu pandemiju takvih likova.

A zašto je bio moralno suspektan? Ima tu više razloga, ali glavni je njegov loš tretman svog brata Marcela Uderza koji je često radio tuš za Asteriksa - a u nijednom albumu na svetu nije pomenut na naslovnici. Kod američkih stripova se redovno listaju crtač olovkom kao i tušer, što je meni potpuno opravdano i logično. Rad tušera se ponekad potcenjuje, ali to rade uglavnom ljudi koji se uopšte ne razumeju u materiju... Marcel Uderzo je potpuno sâm nacrtao epizodu 12 Zadataka, epizodu koja kao da je nestala, isparila. Nigde je nema, a Čarobnoj Knjizi je rečeno od nosioca prava da su otkupili čitav serijal. Ali ako su ga otkupili gde je 12 Zadataka? Izdali su album s tim naslovom ali to je najobičnija slikovnica za decu koja verovatno nema blage veze sa stripom istog naziva. Taj strip je već bio jednom objavljen u Srbiji, odnosno u Dugoslaviji, i to u Stripoteci. Odlično je nacrtan, maltene se ne vidi razlika u crtežu. Ne bi me uopšte čudilo da je Uderzo pre nego što je umro blokirao izdavanje ove epizode, a možda je čak i uništio originale, samo da se ne bi saznalo koliko je bio bitan i talentovan njegov brat - koga je, vrlo verovatno, slabo plaćao za njegov udeo u crtanju. Kao što rekoh, ološ, ali takve su komunjare: licemeri na kvadrat, kaobajagi ne vole lovu tj žele da je dele sa proletarijatom a zapravo vole novac više nego išta. Ovi champagne socialists, kako ih Englezi nazivaju, su najveći foliranti koji postoje.

U kvalitativnom smislu Asteriks nema neke velike fluktuacije, ukoliko računamo samo prvu eru, a ovo je jedna od retkih koja ipak očigledno odudara od ostalih u negativnom smislu. One kasnije iz 90-ih i iz ovog veka ne ubrajam nešto preterano kao pravi deo serijala. Zadnjih 6-7 albuma me uopšte ne zanimaju, a pogotovo ne oni s kojima čak ni Uderzo više nije bio umešan. Nastaviti jedan ovakav serijal nakon što su oba tvorca umrli jednostavno nema nikakvog smisla. Nije ovo Zagor pa da može da ide večno, jer Asteriks je veoma tesno povezan sa ovom dvojicom koji su ga napravili takvim kakav jeste. Tu zamene ne postoje. To je za mene čistokrvna industrija, biznis, pohlepa, i nema blage veze sa bilo kakvim namerama da se proizvede nešto kvalitetno. Čistokrvni profit bez trunke integriteta sa ičije strane. Ovo je sve pogotovo potvrđeno činjenicom da su zadnjih nekoliko epizoda toliko ispolitizovane da više uopšte nisu u duhu onoga što je kreirano i etablirano u 60-im. To uopšte više nije isto, a tek se ne može nazvati evolucijom - kako bi ovo novo sranje od Asteriksa levičari nazvali. Mogu razni najamnički pajaci da imitiraju Uderzov stil crtanja koliko hoće, ali to nikada neće biti to, pogotovo kada su scenaristi još gori od matorog Uderza - a pritom su i ljigavi poltroni modernog levičarskog establišmenta. Novi scenarista Asteriksa je marksistički ološ, klasičan poslušnik bolesnog, modernog, zapadnog sistema. On je još i te kako svestan da se od njega očekuje da se prvenstveno bavi politikom a ne kvalitetnim humorom. On zna da što poslušniji bude da će ga establišment više nagraditi. A tek kada čitava ta kula od marksističkih karata koja drži Evropsku Uniju propadne, nakon revolucije koja će uslediti najkasnije do sredine ovog veka, tek onda će sve istine izaći na videlo a ovo što ja pričam sada će biti potvrđeno kao totalno tačno.

THE GREAT CROSSING

Crtež: 10/10
Ideja: 10/10
Scenario: 9/10

Jezik: engleski (HC)
Godina: 1975

Ovo je jedna od najneobičnijih epizoda, zaista se nekako razlikuje od većine drugih. Iz više razloga. Na primer ima nekoliko scena u magli ili u mraku, u kojima se ništa ne vidi, čak tako i počinje epizoda. Pa onda imamo Obeliksa i Aksterisa kako izvode pantomimu. Imamo ne jednu nego dve veoma egzotične i udaljene lokacije, dva sasvim različita naroda s kojima se Gali upoznavaju. A i humor je nešto drugačiji, kao da je malo više deadpan i nešto suptilniji na momente. A i nema puno makljaže.

Ujedno je jedan od albuma koji sam najčešće čitao kao klinac, do te mere da sam se većine situacija i fora sećao dok sam ga čitao sada ponovo, i to najmanje 30 godina kasnije, a delimično i zbog toga što ima veoma upečatljive scene. Možda bi ocena bila i viša da se ničega nisam sećao, ili vrlo malo toga - a to je bio slučaj kod nekih epizoda.

To što sam mnoge epizode dosta dobro poznavao još od mladosti je uostalom i glavni razlog zašto mi je trebalo toliko dugo da se vratim Asteriksu: čak šest godina nakon što sam se vratio stripovima. Nekako sam mislio da mi ovaj strip neće biti preterano zanimljiv jer se mnogo toga sećam od ranije. Ali nije se ispostavilo tako već mi je čitanje velike većine ovih epizoda bilo veoma zabavno, a sve sam ih bio čitao kao klinac, odnosno od prvih 30 albuma samo jedan nisam imao i još uvek ga nisam bio čitao: Ruža i mač.

Druga polovina priče je dosta bolja, verovatno i zbog toga što se bavi Vikinzima. Gošinijeva odluka da ih ponovo ubaci u serijal, nakon odlične epizode Asterix i Normani, je za svaku pohvalu: Vikinga nikada dosta. Razlika u kvalitetu je sigurno zbog toga što mi neke fore sa Indijancima nisu nešto preterano interesantne (zato što mi je kompletan vestern žanr odavno dozlogrdio i dojadio), dok mi je čitav deo sa Vikinzima odličan. Najbolja fora u indijanskom tj američkom delu priče je flert ćerke poglavice sa Obeliksom; super mi je kako je nacrtana i kako se ponaša. Dovitljivo i simpatično.

Što se Vikinga tiče, mnogo mi je zabavan dolazak u Skandinaviju gde se u kratkom roku nizaju razne ludosti. A i mnogo mi se sviđaju lingvističke ludorije sa "Švedskim" (ili koji li je već jezik u pitanju), te silne fore sa nordijskim pravopisom: crtice i tačke iznad slova. Ovo je bio vrlo lukav način da se istaknu problemi jezičke komunikacije i razlike između Skandinavaca i Francuza, a da se to pritom iskoristi u humorističke svrhe. Jednim udarcem dve muve.

Sviđa mi se i veoma avanturistički duh epizode. Iako Asteriks i Obelix putuju vrlo često, do tada nikada nisu putovali toliko puno i toliko daleko.

Jedino što mi se nije dopalo je bilo baš previše igre reči, a koje britanski prevodioc mog izdanja nije baš najbolje rešavao. Inače smatram da su igre reči nešto što se može koristiti samo sporadično, tu i tamo, jer ako se s tim krene preterivati onda to vrlo lako postane smorna i jeftina fora.

Ideja da Asteriks prvo upozna Indijance pa onda i Vikinge je odlična, mada logika i razlog Asteriksovog i Obeliksovog odlaska u avanturu stoji na klimavim nogama: Getafixu je falila riba za magični napitak što je vrlo mršav izgovor, a nije ni preterano realno da baš Asteriks i Obeliks idu u ribolov. Međutim to je vrlo sitna stavka, veoma mala kritika, više nešto što se može nazvati cepidlačenjem.

OBELIX & CO

Crtež: 9/10
Ideja: 6/10
Scenario: 8/10

Jezik: engleski (cbr)
Godina: 1976

Ova epizoda mi je uvek bila u sećanju kao nekako mlaka i previše pasivna, nedovoljno blesava i živahna. Čitajući je ponovo posle tolikih godina sada mi je i jasno zašto. 

Još jedna "zavadi pa vladaj" epizoda. To smo već imali u istoimenoj epizodi, u Cezarov poklon, Vrač pogađač, a onda opet kasnije u Podeljeno selo, pa onda opet u Ruža i mač, a nešto kasnije u bar jednom kvazi-Asteriksu. Znači čak petina svih epizoda. Možda malo previše? A možda i ne...

Jedna od onih epizoda koja odudara od ostalih, mada ovog puta više u negativnom nego u pozitivnom smislu. Početak je odličan, prvih desetak strana je vrlo zabavno: klasični, standardni, odlični Asterix.

Ali odatle nadalje kreće "ekonomska radnja". Vrlo je čudno što se Gošini odlučio na ovako nešto, jer dijalog zalazi previše detaljno u neku ekonomsku terminologiju i svet biznisa. Koliko to zapravo ima veze sa ovim serijalom? Ne baš puno, blago rečeno. (Sem naravno sa zbivanjima iza kulisa serijala: novac od Asteriksa je od Uderza i Gošinija napravio ultra-bogatune, a nisu bogami prošli loše ni u smislu statusa - čime se ova epizoda takođe bavi.) S obzirom koliko je ova tematika suvoparna te relativno dosadna, i koliko se ne uklapa u ovakav strip - ili uopšte u strip generalno - još se može reći da je Gošini uspeo da izvuče maksimum iz ovakve jedne osrednje ideje. Bilo je u Asteriksu i ranije prekomplikovanih, čudnih zavera, ali ova mora da je najopskurnija od svih. Zato je zanimljivo da Cezar tokom epizode u nekoliko navrata mašta o ratnom rešenju za galsku dilemu, maltene da mašta o pojednostavljivanju čitave situacije i samog rešenja time što će jednostavno da krene sa vojskama na selo.

Ne sviđa mi se izgled glavnog gostujućeg lika, mladog rimskog senatora. Nezanimljivo izgleda. A razlog tome je što je to navodno karikatura Žaka Širaka. Ne bih znao koliko je karikatura precizna jer ga se samo sećam kao matorijeg političara. To je bio desničarski premijer Francuske, ali ne onomad već 20-ak godina kasnije. Bio je kontroverzan - mada nam to ništa ne govori jer levičarima su svi desničarski lideri kontroverzni. (Njima je svaki desničarski lider fašista.) Pošto je Uderzo bio levičar, a pretpostavljam da isto važi i za Gošinija (većina imućnih Jevreja su levičari... npr Soroš, Zuckerberg & Co), verovatno su se sprdali na račun Širaka iz prostog razloga zato što je on bio desničar, jer nije bio romantični Robin Hood kao levičari što su kaobajagi. Da da, bila su to zlatna vremena kada su na političkoj sceni u Evropi postojali ne samo Levica već i Desnica, a koji su se naizmenično smenjivali i na taj način održavali zdravu političku balansu, što danas nije slučaj kada postoji isključivo levica i koja sada totalno dominira političkom scenom propale Zapadne Evrope. Neka vrsta marksističke hegemonije. Koliko je samo moćna i drska ta hegemonija postala dokazuje činjenica da su Francuzi nedavno zabranili Marie le Pen da se bavi politikom, a čitava Evropska Unija je zapravo ionako jedna marksistička sekta čiji je krajnji cilj da kompletno suzbije i uništi desnicu a da nakon toga Evropu pretvori u dekadentnu socijalističku "utopiju" u kojoj će proleterijat da živi siromašnije nego ikada, i da bez pogovora i bez demokratskog sistema služi svojim "levičarskim" vladarima (zapravo psihopatskim kapitalistima koji izigravaju nesebične dobročinitelje). Ili barem mnogo siromašnije nego što je to bio slučaj u 20. veku... Ja definitivno nisam bio nikakav obožavaoc Žaka Širaka, kao što i generalno nikada nisam bio fan francuske spoljne politike, ali u poređenju sa odronom koji danas vlada svim državama Zapadne Evrope on je bio bezgrešno jagnje. Sve je relativno; ono što je nekada delovalo loše ili nedovoljno dobro sada možda deluje kao "zlatna era".

Ali da ne palamudim dalje o toj temi, bar ne za neko vreme.

Nije mi uopšte jasno zašto mladi ekonomista svaki put Obeliksu duplira cene menhira: kao kupac menhira, ne kao prodavac. To mi jednostavno nema nikakvog smisla. Nije ni čudo što je Obeliks zbunjen! Rimljaninu je sasvim dovoljno da drži neku pristojnu cenu ne bi li "izazvao pohlepu" kod seljana. Meni se čini da je jedina svrha ove debilne strategije (od strane scenariste, ne od rimskog ekonomiste) bila da ona dovede Rim do finansijske krize a time i neke vrste pobede za Gale. To mi je nekako usiljeno i veštačko. Epizoda ima neke dobre opservacije o ljudskoj gluposti i plitkosti, ali ovo mi uopšte nije bilo jasno.

A kad sam već na toj temi, nije svrha serijala kao što je Asteriks da nam pridikuje, da nam ukazuje na ljudsku glupost i plitkost - u tom nekom ozbiljnijem smislu nadovezivajući se na ekonomiju i politiku. Ako je Asterix trebao da bude satirično-politički strip, onda je to trebao biti od prve epizode. Možda je i Gošiniju slava pomalo udarila u glavu te pomislio Kako treba da se pomalo "uozbilji", da čitaocima ponudi "ozbiljniji" sadržaj. Ne mnogo ozbiljniji ali dovoljno da se čovek zapita zašto bi potegao neka ekonomska pitanja u ovakvom serijalu. To već prelazi, ili se makar približava nekim granicama koje ne treba prelaziti.

Američka Wikipedia, koja je notorno establišmentska tj marksistička i na kojoj se mnogo laže u vezi svih političkih tema (levičari se predstavljaju u pozitivnom svetlu a desničari svi ekstremisti ili čak fašisti), tvrdi da je ova epizoda anti-kapitalistička. Od wikipedijinih marksističkih botova ništa drugo nisam ni očekivao. Bot radi ono za šta je plaćen da radi: da izmišlja gluposti, i da pretpostavke predstavlja kao činjenice. Kao da se proizvodnja dobara i masovna, organizovana prodaja proizvoda odvija samo u kapitalizmu! Pa valjda je i Sovjetski Savez imao fabrike i prodavnice? (To ti je kao ono kada se komuni$ta Čarli Čaplin sprda "na račun kapitalizma" u Modern Times, a pritom mali $mrdljivi licemer zaboravlja da te iste legendarne scene mogu da se jednako lako primene i na sovjetski ekonomski sektor.) Ali to je ta tipična levičarska anti-logika, tipična levičarska konfuzija. Samo lažu i lupetaju: to su im jedini "talenti". Izmišljanje gluposti i verovanje u bajke.

Da li se Gošini nameračio da napravi anti-kapitalistički iskaz u jednoj epizodi Asteriksa? To je teško reći. U to ću da poverujem tek ako pročitam da je on to lično izjavio. Čak mi ni Uderzova "potvrda" ne bi bila dovoljna zato što u njega nemam poverenja. On u ime Gošinija nikako ne može da priča, barem ne o svemu. Mislim da je Albert bio folirant i lažov, a Gošini više nije živ da se "brani" od Uderzovih raznih lupetanja. 

Ali jedno je sigurno: ko ima trunku mozga u kefalu taj shvata da se iz ove priče mogu izvući i anti-levičarske poruke. Na primer kako jedna centralistička vlast (odnosno klasična diktatura, odnosno Rim) pokušava da se neuspešno i preterano meša u ekonomska pitanja odnosno u ovom slučaju u proizvodnju menhira, što rezultira protestima u narodu Rima. (Neću da kažem "stećaka" zato što sam ovu epizodu čitao na engleskom a ne iz Čarobne Knjige, a i zato što ne volim tu reč.) 

A i zar ne bi bila prava divota da jedan Uderzo morališe o pohlepi? Čovek koji je svog rođenog brata preyebao za milione franaka, samo da bi zgrnuo što više profita za sebe. Jer je voleo novac više od sopstvenog qrca. Ako će neko o pohlepi da priča onda za to definitivno Uderzo nije kvalifikovan - sem u smislu priznanja krivice, priznanja da on pati upravo od te karakterne crte.

Uostalom bilo bi krajnje smešno i licemerno da dvojica mega-bogataša kenjuckaju o kapitalizmu kada i sami plivaju u novcu - koji su zaradili unutar klasičnog kapitalističkog modela. 400 miliona prodatih Asteriksa u svetu! Masovna stripska proizvodnja sa ovolikim marginama profita ni ne bi mogla da napravi milionere od svojih stripskih autora da nisu uživali u svim beneficijama kapitalizma. U Sovjetskom Savezu, Kubi i Severnoj Koreji Gošini i Uderzo bi mogli samo da plivaju u govnima, nikako u novcu. A bili bi tamo bogati samo ukoliko bi bili ključni deo opresivne totalitarne mašinerije, odnosno deo samog vrha, same elite države. Na primer da su radili neke mega-popularne prokomunističke propagandne stripove. Mada ovo zvuči kao kontradikcija jer u takvim državama takvi stripovi ne bi bili nikada popularni, jer bi ih većina naroda mrzelo. Obrni okreni, Gošini i Uderzo bi kao kreatori stripova verovatno bili nezaposleni, u najboljem slučaju polu-zaposleni, a bogataši bi bili samo kao deo mafijaške elite - i to u nekom nestripskom svojstvu, podrazumeva se. Možda kao šefove tajne policije? Mučitelji političkih zatvorenika u tamnicama? Ma divan je taj socijalizam i ta fiktivna jednakost koja se uvek izjalovi...

Ako je ovaj album zaista imao svrhu da se ozbiljno posprda sa kapitalizmom onda su Gošini i Uderzo bili dva licemerna imbecila. Zato imam izvesne sumnje da je tako, jer od ove dvojice pouzdano znamo samo da je jedan od njih imbecil, a to je crtač ovog serijala. Pre će biti da je ovo sprdnja na račun marketinga, brendiranja i nekih drugih aspekata modernog biznisa u posleratnoj Evropi. U 20. veku svaka decenija je donosila velike tehnološke i društvene promene, a te tektonske promene nisu ostale nezapažene od strane satirista, karikaturista i stripopisaca, odnosno od ljudi kao što su Gošini. To ne mora nužno da znači da je on bio komunista koji je mrzeo kapitalizam. Kao što ukazivanje na neke gluposti unutar jednog kapitalističkog sistema (koji naravno nikako ne može biti savršen) ne znači nužno da se kritikuje i sâm kapitalizam. To je kao da interpretiraš kritiku nekog aviona koji se srušio zbog tehničke greške da je kritika svih aviona kao i čitavog globalnog avio sistema. To je vrsta brzopletog zaključka koje prave budale i naivčine. A neki ljudi se definitivno previše trude da pronalaze neki bajni dubokoumni, vešto skriveni smisao u epizodama Asteriksa. Ne trudite se toliko, opustite se malo...

Uostalom, ideja da su Rimljani "izazvali pohlepu" u galskom selu bi bila prilično budalasta. Kao prvo, pohlepa je jedna od osnovnih karakteristika ljudske prirode. Niko nju ne mora da "izaziva" niti da je "kreira": ona prosto postoji. Mogu tupavi marksisti da veruju da je pećinski čovek bio bezgrešni dobrica-idealista bez mana, ali i ti toliko "naivni" pećinski ljudi su otimali jedni od drugih, kad god su mogli a pogotovo kada su to mogli da urade nekažnjeno. Verovati u bilo šta drugo je čist idiotizam, ekstremna naivnost, diznijevski pogled na svet. Idealizacija pračoveka (kao i male dece) je u srži komunizma, ali neću da zalazim u to; suviše kompleksna tema da bi o njoj baš ovde razglabao. Kao drugo, postavka ovog stripa nije uopšte realistična, u slučaju kada bi se selo tretiralo kao neko naivno utopijsko mesto u kojem pohlepa nije postojala pre nego što se pojavio rimski ekonomista. Drugim rečima, ovakvo mega-fiktivno, nepostojeće mesto kao što je galsko selo ne može da se koristi kao primer "kapitalističke korupcije" u pravom svetu, zato što takvo selo nikada nije postojalo pa prema tome ne može da se koristi za ikakvo poređenje. Da bi se napravila poenta o kapitalističkom korumpiranju morala (od strane nemoralnih marksista, haha) selo bi moralo da bude prikazano na realističan način. Suma sumarum, nema ništa od svega toga, bez obzira da li je namera takva postojala ili ne.

Da bi ova priča imala ikakav kredibilitet, Obeliksova metamorfoza je morala da deluje ubedljivo i zanimljivo. Bez ubedljive metamorfoze ovog centralnog lika čitava priča bi se jednostavno raspala. Što se ovog prvog tiče (ubedljivosti) Gošini je u velikoj meri uspeo, mada ne sasvim. Fali mi neki konkretan momenat kada postaje jasno da Obeliks dobija neki kvrc u glavi. Obeliks manje-više postepeno kreće da se loži na novac i status, i to na način koji ipak liči na njega. Ponašanje nakon "transformacije" mu nije ekstremizovano niti suviše iskarikirano, a to je pohvalno. Nema iživljavanja nad karakterizacijom glavnih likova, što tek kasnije kreće posle Gošinija. Što se zanimljivosti i zabave tiče, scenarista je nešto manje uspešan. Većina dijaloga posle prvih desetak strana se vrti oko nekih ekonomskih principa. Ti razgovori jesu "asteriksovski" tj ti ekonomski principi su pretočeni u jednostavan jezik koji je lako razumljiv, ali to ne znači da je i preterano zanimljiv. Možda je diplomiranim ekonomistima ova epizoda zanimljivija i smešnija nego ostaloj raji (mada možda i nije), ali meni je ovaj album u poređenju sa većinom ostalih ipak slabiji. Ima nekih dobrih fora i u te zadnje 3/4 albuma, ali se tu generalno više radi o lukavom scenariju nego o zabavnom ili smešnom scenariju. A pošto sam ja mnogo veći fan smehotresa i zabave nego što sam fan lukavosti onda je logično da preferiram neke druge epizode.

Ne znam da li je to zbog toga što sam ovu epizodu nažalost morao da pročitam sa kompjuterskog fajla, ali mi se čini da je crtež za nijansu slabiji nego obično. Vrlo je moguće da mi je utisak izvitoperen jer nisam čitao direktno iz stripa, tj da mi je utisak više subjektivan nego objektivan, odnosno subjektivniji nego obično. Crtež možda zaista deluje slabije na ekranu nego "uživo" (direktno sa fizičke kopije), mada i to zavisi od vrste crteža. Ali ipak sam odlučio da ocenim crtež malo niže od ostalih iz te ere zato što je to bio moj utisak. Možda se varam, možda ne. Uostalom nije ni bitno, ne zato što je generalno totalno nebitno šta ja ovde pišem (u ovom jednom strip blogu od hiljade takvih) - već zato što je relativno nebitno da li crtež ocenim sa 9/10 ili 10/10. Činjenica je da vrlo nerado čitam sa ekrana, a to pogotovo važi za stripove. Knjige još ajde der, ali stripove moram da imam u fizičkom obliku da bih uopšte bio motivisan da ih čitam. Veoma retko čitam stripove sa fajlova, samo kada apsolutno "moram". Čak imam tonu CBR fajlova jako zanimljivih stripova koje nikada nisam čitao i koji nikada neće izaći na Balkanu, ali nikako da krenem s njima zato što mi je fizička kopija hiljadu puta bolja. U tom nekom smislu sam valjda stripski purista odnosno stripuritanac. Ali ne iz ideoloških motiva, jer ja zaista nisam tip idealiste, već zato što fizička kopija ima vrlo ubedljive prednosti nad kompjuterskim fajlovima. Koliko bi samo novca uštedeo da nije tako... Veoma zavidim stripofilima kojima je sasvim svejedno kako čitaju strip, ovako ili onako. Njima je sve daleko lakše, i jeftinije.

Fora sa opuštenim, nedisciplinovanim, rimljanskim logorom je već rađena u epizodi Asteriks u Korzici. Međutim to mi ne smeta, to mi je odlično koliko god često se ponavljalo.

Na 3. strani se opet pojavljuju Gošini i Uderzo, a na 23. Stanlio i Olio tj Laurel and Hardy.

IN BELGIUM

Crtež: 10/10
Ideja: 8/10
Scenario: 8/10

Jezik: engleski (SC)
Godina: 1979

Nema sumnje da je ova epizoda verovatno shvatljiva u celini samo u francuskom originalu, i skoro isključivo za stanovnike Francuske koji imaju specifičan odnos sa svojim susedima Belgijancima, odnos s kojim velika većina stranaca nisu upoznati, bar ne detaljno. Ko se tu kome sprda i do koje mere i zbog čega - ja u ništa od toga nisam upoznat. Garantovano priča sadrži i neke lingvističke fore, a podrazumeva se da one kompletno nestaju u svakom prevodu. Međutim to nije nikakav problem jer ima puno epizoda koje sadrže neke "skrivene" fazone, često vezane za specifične Francuske običaje i navike za koje zna samo onaj koji tamo živi ili redovno putuje. Nije ništa novo da se kod (francuskih) humorističkih stripova neretko izvesna doza humora gubi u prevodu. Humor se u određenoj meri gubi u svakom prevodu, bez obzira na jezike. Koji jezik može da dostojno prevede Monty Python? Nema ih. Nije u pitanju samo igra reči, već i neprevodljivi izrazi/fraze, semantičke nijanse koje se gube u prevodu, kao i neki kulturološki detalji s kojima nije svako upoznat. Pretpostavljam da je odnos Francuza prema Belgiji donekle sličan onom od Nemaca prema Austriji, a sa tim konkretnim slučajem jesam upoznat. Uostalom Belgija baš kao i Austrija nisu "prave" države u nekom tradicionalnom, etničkom i jezičkom smislu. Čak je i Austrija homogenija od Belgije u svom tom svojem srednjoevropskom pičvajz miksu (z'sammeng'ficktes Donaug'sindel: urnebesan opis koji sam čuo davno još), jer Belgija se bukvalno sadrži od dva veoma različita naroda - koji bi realno bilo logično da se pripoje Holandiji odnosno Francuskoj. Jer šta su Flamanci nego Holanđani! Slično važi za Švajcarsku kao i za Bosnu i Hercegovinu, s tim što je Švajcarska već veoma dugo politički stabilna država uprkos svojoj etničkoj raspodeli i potencijalno zayebanom geografskom položaju, za razliku od na primer Belgije u kojoj uvek ima nekog šuškanja o cepanju.

Do koje mere je Gošini napisao čitavu ovu epizodu, ne znam. Umro je 1977 a ovo je objavljeno dve godine kasnije, tako da postoji šansa da je Gošini napisao samo neku skicu priče ili deo scenarija a da je Uderzo dovršio ostatak. Čak sam negde pročitao da je Uderzo uveo oblačno vreme i kišu od momenta kada je on preuzeo scenario priče. To ne znači da je odatle nadalje sve on napisao i osmislio.

Tabla osam bi mogla da bude zasebni geg. Kao jedna mala celina.

Sadržaj je dovoljno ekscentričan i zabavan da se ovaj album komotno svrsta među one bolje. Način na koji su Belgijanke nacrtane i kako se ponašaju je nekako čudno i interesantno. Uvek su nasmejane i raspoložene, a to me navodi na sumnju da je to još jedan "parodijski" detalj koji ne kapiram jer vrlo malo znam o Belgiji a još manje o francusko-belgijskim odnosima i razlikama. Definitivno razumem zašto Gošini i Uderzo nikada Francuskinje ne bi prikazali na ovakav način... Njih ne bije glas da su preterano pristupačne i vedre, "stereotip" koji pretpostavljam da može da bude tačan.

Predzadnju tablu je nacrtao Uderzov brat Marcel za koga retko ko zna. Iako je radio mastilo za mnoge epizode Asteriksa sve do ove kada je prestao, pa još i za Tanguy & Laverdure, Albert Uderzo se uvek pravio blesav, kao da je on sve sâm radio. Smatram da bi Marcelovo ime trebalo da se pomene u svim albumima na kojima je radio jer nije mala stvar raditi mastilo za ovakav strip odnosno za bilo koji (kvalitetan) strip. Ukoliko inker ne zna šta radi džabe "olovkaru" sav talenat i trud jer ovaj to može da zasere. Ali za ovaj bezobrazluk zaslužan je Albert koji je očigledno bio suviše egoističan i pohlepan da bi delio slavu i novac sa svojim bratom. Možda ga je i mrzeo iz nekog razloga, možda je tu bilo nekog klasičnog bratskog rivalstva, a braća kad se ne podnose tu zna da bude opako. Podatak da je netalentovani bard koga svi stalno mlate nacrtan po uzoru Marcela (kako to Marsel tvrdi) možda nešto govori o tome. Ako se ne varam 12 Zadataka Asteriksa Marcel je nacrtao sâm, a to sasvim dovoljno govori koliko je bio kvalitetan crtač.

THE GREAT DIVIDE

Crtež: 10/10
Ideja: 9/10
Scenario: 9/10

Jezik: srpski (HC)
Godina: 1980

Fascinantno je da je ovo prvi album koji je Uderzo sâm napisao. Prosto da čovek krene da sumnja... Da posumnja da je imao malo "pomoći". Imam razloga da sumnjam u njegov integritet jer je već bio prikrivao činjenicu da je njegov brat Marsel Uderzo radio tuševe za velik broj epizoda, ili možda čak za sve albume do Asteriksa u Belgiji. U kom albumu se pominje njegovo ime? Samo u tom. Ne navoditi tušera na naslovnici, ili makar negde u stripu, je čista prevara, a to je Albert radio iz finansijskih razloga, zbog svoje neizmerne pohlepe. Prema tome nije teško zamisliti da je eventualno varao i kod scenarija. Ovo je jedna sjajna epizoda, a ako ju je Uderzo zaista bez ičije pomoći napisao onda svaka mu čast. A isto važi i za svaki naredni album koji je dobro odradio.

A nije ni isključeno da je Gošini ostavio beleške za nekoliko epizoda, ili da je neke ideje možda temeljnije prodiskutovao sa Uderzom - pa ih je onda ovaj naknadno upotrebio. Da li bi Uderzo prisvojio neke Gošinijeve ideje kao svoje? Zašto da ne. Ako je svog brata mogao onako da prevesla, tek može da ukrade neke ideje mrtvom čoveku.

Doduše, možda sam malo pristrastan što se ovog albuma tiče. Ukoliko se ne varam, ovo je prvi Asteriks kojeg sam čitao, vanredno izdanje Stripoteke, pre više od 40 godina. Moj prvi kontakt sa Asteriksom je međutim bio film Asteriks Gal, crtana ekranizacija prve epizode. Pretpostavljam da sam imao nekih 10 godina, a ovo sam najverovatnije gledao u bioskopu.

Malo je falilo da mi prevod zasere ovu epizodu. Tikvan Čarobne Knjige koji je zadužen za prevod je odlučio da ispolitizuje ovu priču tako što je nadenuo kretenska imena liderima podeljenog sela: ovaj sa desne strane se zove Konzervatiks, a lider sa leve Socrealiks. Međutim u Francuskom originalu imena nisu politička, bar ja iz svog nekog limitiranog znanja tog jezika nisam primetio da jesu, a na primer u zvaničnom engleskom prevodu takođe nema politizacije. Čemu to onda?

Svaka previše otvorena politizacija ovakvog jednog serijala, bez obzira da li potiče od loših prevodioca ili scenariste, je po meni skrnavljenje. Ubacivati suviše očigledne aluzije na politička zbivanja je pišanje po Asteriksu. Pogotovo ako su te aluzije pristrasne ka jednoj strani. Ali takva vrsta političkog bezobrazluka sledi tek mnogo kasnije, od 12. integrala nadalje, odakle kreće kvazi-Asteriks. Zašto je plitkoumni prevodioc smatrao da treba da se ispolitizuje jedan apolitični humoristički strip koji je za sve uzraste? Kako je on sebi mogao da da za pravo da ubaci u priču nešto čega u originalu nema? Zato što je milenijalac pa je navikao da sve danas bude ispolitizovano? Zato što smatra da je prepametan i da zna sve najbolje? Koliko je star ne znam, ali u glavi je šupalj kao da ima pet godina. Šta on ima da se pravi pametan i da ubacuje političke insinuacije kojih nema u originalu? Pritom je ime Socrealiks trapavo i glupo.

Danas se od politike ne može pobeći, pogotovo ne od levičarske propagande, pa je zato posebno sramno kada normalan stripofil (kao što sam to ja, hehe) ne može to da izbegne ni kada uzme da čita neki strip koji je nastao pre ove bolesne moderne ere. Levičarske psihopate današnjice ne mogu čak ni strip koji je namenjen i klincima da politički ne oboje. Ne tvrdim da je ovaj prevodioc levičar, to u ovom slučaju nije ni bitno. (Uostalom u Srbiji retko možeš da jasno definišeš individualna ubeđenja kao desna ili leva jer većina ljudi slede neki ideološki pičvajz koji sadrži nacionalističke doktrine kao i komunjarske. Zato je vrlo retka srpska politička stranka za koju se može reći da su Levica ili Desnica: čak i komunističke stranke imaju jake nacionalističke porive. Podeliti igrače srpske političke scene na levo i desno je nemoguća misija.)

Možda nekome moja reakcija deluje preterano, i možda jeste tačno da je Uderzo zasnovao priču koristeći Berlinski zid kao idejnu podlogu (zato što je debil), ali ovo je Asterix a ne neka maloumna svinjarija Alan Moore-a u kojoj se ovakve gluposti očekuju pa zato i tolerišu. Moja prva reakcija je bila "pa nije valjda Uderzo već 1980. krenuo sa politizacijom serijala?" Uderzo je to kasnije krenuo da radi, tek negde u ovom veku kada je otprilike i počelo da se masovno politizuje sve. Ta novija, politički-korektna faza serijala me ne zanima. Asteriks nije začet da bi se promovisala prava azijskih i afričkih migranata, da bi se reklamirao feminizam, ili čak neke trule antiratne fore. (Inače smehotresno, jer ko više ratuje i primenjuje nasilje od levičara?) Ovaj serijal je osmišljen da zabavi i da opušta a ne da drži moralno-političke pridike, a čim politika postane deo recepta tu zabava prestaje. Za mene je Asterix onaj pravi Asterix u prva 10 integrala Čarobne Knjige. Eventualno i epizode iz 11. integrala možemo da računamo u to. Ali sve što ide od 12. integrala nadalje me apsolutno uopšte ne zanima. Kvazi-Asteriks mi nije interesantan. Nije čak u pitanju neki klasični lični bojkot već me zaista ti albumi ne tangiraju, jer ih i ne smatram delom serijala: kao što i zadnjih nekoliko albuma Iznoguda ne konstatujem, kao što se za mene Alan Ford završava kod 75. epizode, kao što me najnoviji album Gaše uopšte ne zanima, kao što mi Nipper posle Solana Lopeza ništa ne znači, kao što Storm prestaje da bude Storm posle Lorensa, i mnogi drugi primeri. Ja nisam kolekcionar, ja sam stripofil a to nije isto. Svaki kolekcionar stripova je stripofil, ali nije svaki stripofil kolekcionar. Ne moram da imam sve, već samo ono što je kvalitetno i što je autentično, a to što velik broj stripofila nema kriterijume i ne koriste razum to je njihova stvar...

Uzeti 38. epizodu kvazi-Asteriksa u ruke, pročitati ga, a zatim zaključiti da je to zaista Asteriks - za tako nešto je potrebno imati vrlo sitan, truli mozak. Ili biti kompletno neupućen a praviti se pametan, kao da nešto znaš o tom stripu. Ti brabonjci koji se u poslednje vreme izdaju pod nazivom "Asterix" za mene nisu nikakvi Asteriksi već najobičnije fejk smeće koje koruptna i alava izdavačka goveda proturaju neukoj masi, nešto kao lažni proizvod. Uljez-strip. Uprkos prilično dobroj kopiji Uderzovog crteža to više blage veze nema sa prvobitnim serijalom. To je obična i veoma jeftina prevara na koju pozitivno reaguju samo nepopravljivi kolekcionari, stripofili bez trunke kriterijuma, i moroni.

Velika podela je odlična epizoda sa puno ikoničnih, upečatljivih scena. Na primer veoma zabavne uvodne strane, glavni riblji lik (zlikovac priče), a pogotovo Rimljani prvo kao baloni - pa kao patuljci. Transformacije Rimljana usled mešanja dva različita čarobna napitka je jedan od najboljih momenata u serijalu.

Ima tu puno obrta, a u mnogim od njih učestvuju Rimljani koji su posebno zanimljivi u ovoj epizodi.

Jedini minus je prevelika lakoća sa kojom riblji lik savlada Asteriksa: ovo smatram da nije u duhu titularnog lika te i nije dovoljno realno. Asteriks je imao samo jedan zadatak a to je bilo da čuva kazanče, a da ga tek tako zayebe neki šmokljavi mršavi riblji lik je mnogo preterano. (Uostalom, kako to da ga nije nanjušio na vreme?) Može se slobodno reći da je Uderzo zloupotrebio Asteriksa, samo da bi radnja otišla ka željenom toku, a sa takvim scenarističkim potezima nisam saglasan jer glavni likovi ne smeju da gube svoj identitet, moraju biti dosledni i jasno definisani. Na 30. strani Riboliki čak i komentariše kako ima puno sreće, a zaista ima previše sreće. To što je seoski stražar neki debil kome ne padne na pamet da digne uzbunu jer se Riboliki - koji je izdajica - pojavio, to je zaista preterano i takođe nerealno. Biti izdajica pre 2000 godina? Težinu toga bi ukapirao i najveći mongoloid tog doba...

Ali to su relativno male primedbe, u suštini nebitne s obzirom da je scenario kao celina mnogo dobar.

I crtež je na nekom vrhuncu u ovom periodu, besprekoran je. Kolor takođe.

BLACK GOLD

Crtež: 10/10
Ideja: 6/10
Scenario: 8/10

Jezik: srpski (HC)
Godina: 1981

Ne preterano duhovita ili smehotresna epizoda ali zato zabavna i veoma interesantna, sa odličnim lokacijama. Kao što su mi Vikinzi zanimljivi u Asteriksu, tako mi je i Bliski Istok odličan u kontekstu ovakvog stripa. Album sa Egiptom je vizuelno jedan od najboljih u serijalu, a slično važi i za ovu epizodu. Asteriks i Obeliks menjaju svoju odeću što je veoma retko; na nekoliko strana su prerušeni u Jevrejsku nošnju, a to je jedan od faktora šarenila koji ove dve epizode ističe od ostalih. One jednostavno odudaraju zbog takvih stvari. 

Odličan kolor i vrhunski crtež definitivno mnogo pomažu takođe. Iako ne spada među najbolje albume, ovo je bila jedna od epizoda koje su me najviše intrigirale da ih ponovo pročitam.

Osnovna premisa kako druidu fali jedan od začina za magični napitak nije originalna, a već je bila upotrebljena u Velikoj plovidbi kada mu je trebala riba. (Vodena životinja, ne ženska.) Tada riba a sada nafta.

Ideja ne samo da je prekopirana 1:1 iz te epizode, već je i prilično loše razrađena u scenariju. Druid šalje Asteriksa čak na Bliski Istok, odnosno "na kraj sveta" - a na kraju se ispostavlja da je čitavo putovanje bilo kompletno bespotrebno! Takvu vrljavost Gošini nikada sebi ne bi dopustio. Puj pike ne važi! Parafraziram: "Ipak, Asterikse, nisi morao da ideš po naftu." Ma koga ti zajebavaš, Uderzo? Tako se ne piše scenario jednog vrhunskog stripa. Da je Asteriksa i Obeliksa neki kompletan idiot poslao u bespotrebnu avanturu, to bi moglo da prođe, naravno, ali ne i druid.

Inače u ovoj epizodi i Asteriks i druid ispadaju kompletni idioti, u više navrata, a to je samo zato što se Uderzo pogubio konstruišući ovu priču. A kako tek Uderzo urniše glavne likove u kasnijim pričama: govorim o epizodama od 10. integrala nadalje kada kvalitet scenarija kreće da prilično pada. Od njih pravi još veće budale nego u ovom albumu, a to je vrlo verovatno jedan od ključnih razloga zašto velika većina fanova mnogo manje ceni tu zadnju Uderzovu fazu. Uvek je velika greška, u bilo kom filmskom/televizijskom/strip serijalu, kada se ne održava integritet glavnih likova odnosno kada se urniše po karakterizaciji tako što se ti likovi učine nesposobnijim, glupljim, ili na neki netipičan način drugačijim nego što su bili ranije. Asterix čak pesnicom udara neku ženu u jednoj od tih kasnijih šuntavih epizoda (Ruža i Mač), nešto što nikada ranije ne bi uradio. A to je primer kako se kompromituje pa čak i ruinira neki centralni lik, a time ode i mast u propast za čitav serijal.

Pritom nema nikakve logike da Asteriks i Obelix u povratku zateknu meštane svog sela u borbi protiv Cezarovih legija. Kako je Cezar uspeo da stigne do Francuske pre Asteriksa i Obeliksa? Cezar je (preko muve) primio poruku od Šon Konerija, ali bez obzira da li su njegove armije putovale kopnom ili morem, trebalo bi im dosta vremena da stignu tamo iz Rima, ili bi kuriru trebalo dugo da stigne iz Rima da informiše legije stacionirane u Francuskoj da treba da napadnu selo. Istina, Asterix i Obeliks su morali da prevale veću distancu da bi se vratili u Francusku jer su krenuli od Izraela koji je mnogo dalji od Francuske nego Rim, međutim Obeliksova snaga je mogla da ih mnogo brže preveze preko mora. (40. strana, četvrti kadar.) A da ne pričam o tome da nije objašnjeno kako je muva mogla da toliko munjevitom brzinom, kao militarni džet, šalje poruke tamo-vamo. Totalni apsurd. Muve ne lete 100 km/h, a kamoli 800 km/h. Zapravo lete maksimalno 10 km/h a to znači da ova špijunska mala pizda nije mogla nikako Cezara na vreme da obavesti kako bi ovaj uspeo da napadne selo pre Asteriksovog povratka. A sve ovo znači i da je muva morala da bude prespora da konstantno osujećuje Asteriksove planove i da mu remeti putovanje. Kad je Uderzo već osmislio tako inteligentnu, naučno-fantastičnu muvu koja razmišlja i koja šalje poruke onda je takođe trebao i da joj podari supersoničnu brzinu (mada ne znam kako bi ovo opravdao u radnji koja se odvija pre 2000 godina), a sudeći po svemu to nije uopšte slučaj: postoji scena u kojoj jedna obična ptica pokuša da kljucne ovu muvu u letu, što naravno ptica ne bi nikada mogla kada bi muva letela munjevitom brzinom.

Možda deluje kao da cepidlačim, ali ponavljam po hiljaditi put: ne znači ako je neki film ili strip humoristički da ne mora da se pridržava nikakvih pravila logike. Pogotovo što Asterix nema "bogat istorijat" katastrofalnih logičkih propusta, već je to jedan strip koji je tokom svoje najbolje ere imao minimalan broj takvih propusta.

Daleko bilo da scenario ima propuste samo pri kraju priče. Čitav album je pun gluposti. Ubedljivo najveću glupost susrećemo na 15. strani kada druid manje-više obećava Connery-ju da će mu dati recept za čarobni napitak ukoliko Asterix ne uspe da donese naftu! Ovo je toliko retardirano da je Uderza trebalo da bude sramota. Druid da oda ovu toliko značajnu tajnu tek tako - i to nekom potpunom neznancu koga je upoznao pre tri sata?! Kada je u prvom albumu jedan obični Gal (tj prerušeni legionar) zatražio od druida čarobni napitak, ovaj mu je instantno odbrusio da nema šanse. Pritom je "Gal" samo tražio da proba malo, nije uopšte tražio recept. A ovde druidu totalni nepoznanac traži recept a druid deluje kao da bi eventualno mogao da mu učini uslugu. Sama činjenica što je Koneri uopšte tražio recept je trebalo da druida instantno načini sumnjičavim, do te mere da ga po hitnom postupku Obeliks naglavačke izbaci iz sela. OK, Getafix jeste postao sumnjičav jer je Asteriksu rekao da dobro pripazi na tog druida pridošlicu, ali Asteriks nije pokazao dovoljno sumnjičavosti, pogotovo što je bilo postalo ubrzo očigledno da neki špijun konstantno sabotira misiju.

U Uderzovu odbranu, Asteriks nije mogao ni da sanja da taj druid ili bilo ko drugi mogu da imaju "muvu pismonošu" kao svog pomagača. (A tek nije mogao ni da pretpostavi da ta muva leti 10 puta brže od svakog orla! Uprkos tome što nema nikakvog dokaza da je muva letela brzo, ali o tome sam već kenjao malopre.) Uderzo je morao nekako da omogući Koneriju da blagovremeno i redovno izveštava Cezara, pa je smislio tu foru sa muvom. Činjenica je da serijal postaje sve natprirodniji kako odmiče, odnosno poprima sve više elemenata fantazije u kasnijim epizodama; ima tu naučne fantastike, pa i životinja koje govore. Prašta mu se ova fora sa zaljubljenom muvom jer je fora simpatična i neobična. A i ja nemam ništa protiv magije i natprirodnih fazona da se povremeno pojave u Asteriksu. To možda više smeta zagrižanim vestern fanaticima, koji inače imaju problema sa maštom...

Način na koji je Uderzo osmislio osnovu priče ne pije vodu, odnosno razlog koji je smislio da bi Asteriks otišao u avanturu na Bliski Istok. Glavni cilj je piscu bio da Koneri redovno sabotira misiju, jer se većina albuma vrti oko toga, međutim motiv za ovo je, kao što rekoh, neprihvatljiv. Motiv sabotaže je morao da bude neki drugi, jer da druid nekome obeća tajnu čarobnog napitka se kosi sa svakom logikom. Čak bih rekao da je ovo (do tada) bio najveći logički propust u čitavom serijalu, glupost neverovatnih razmera. Em je to tajna koja omogućava selu da opstane usred Rimskog Carstva, em je to tajna za koju druid zna da ne sme da padne u pogrešne ruke jer bi to imalo katastrofalne posledice za čitav svet, em kodeksi druida njima ne dozvoljavaju da recepte tek tako dele bilo kome, em je kompletno debilno obećati recept Koneriju ukoliko Asteriks ne uspe: a ovo je retardirano iz dva jednostavna razloga. Prvo, kakve veze ima Asteriksov uspeh sa odavanjem takve stroge tajne? Nikakve veze nema. Obrni okreni, bez obzira da li Asteriks donese naftu ili ne druid bi trebalo da zna da ta tajna ne sme da se otkrije. A drugo, ako Getafix već sumnja u tog nepoznatog druida zašto bi mu onda dao razlog da pokuša da sabotira misiju?! Getafix mu bukvalno kaže, indirektno, "ako Asterix ne uspe dobićeš ono što želiš". Na taj način zapravo seoski druid sabotira Asteriksa i Obeliksa! Kao neki debil, a nikada pre nije bio glup. A pritom ga još i šalje na misiju zajedno sa Asteriksom i Obeliksom! To je jedan veliki pičvajz od notornih gluposti. Veliki mudrac, seoski druid koji ne samo da šalje Asteriksa na bespotrebnu misiju već je i sabotira u samom startu! Pa gde to ima? Ovakvo sranje Asteriksu ni najveći neprijatelj ne bi smestio. To me malo podseća na epizodu Borba sterešina u kojoj se Obeliks maltene tretira kao glavni zlikovac.

Ni prevodioc nije bez grešaka. Na 16. strani muva kaže nešto totalno nebulozno: "Mogao je da me ubije kao... mene." U pitanju je prilično loš prevod, a ovog puta je toliko bedan da uopšte nije jasno šta je pisac tj prevodioc hteo da kaže. Rečenica je totalno besmislena. Što se mene tiče bilo bi bolje da je prevodioc ostavio balon prazan pa da čitaoc sam upiše nešto, bilo šta. Takva nepismenost je zaista frapantna. Čovek se bavi prevođenjem a ne zna da sastavlja logične rečenice.

Uderzo na 17. strani koristi identičnu foru koji je već bio upotrebio u epizodi Gladijator (?), a to je da veslači odbijaju da se bore protiv gusara. Ovo mi je pomalo mršavo. Međutim, sve se oprašta jer čim se gusari pojave sledi zabava. Gusare imamo čak dva puta, a oba puta su forsirani da otkupe čitav inventar arapskog trgovca, što je interesantna fora.

Jedan od Jevreja u Izraelu je zapravo Gošini, na strani 30. Nije mu prvi put da se pojavljuje, a siguran sam da ga je Uderzo ovog puta ubacio jer je Gošini bio Jevrejin. Šef Cezarove tajne službe mora da je takođe nečija karikatura, samo ne znam o kome se radi. Pomalo liči na francuskog glumca Lino Venturu, međutim Ventura je već bio gost u jednom Asteriksu te sumnjam da bi Uderzo ovo ponovio.

Jevrejski lik koji se pojavljuje na stranama 29 i 30 je nacrtan na toliko stereotipičan način da prosto mora da se zapitam da li bi takav crtež jednog Jevrejina uopšte mogao danas da prođe. Da prođe cenzuru današnje ultramarksističke levice koja u svemu traži dlaku u jajetu, odnosno u svakom sadržaju na silu traži neki navodni rasizam, seksizam, anti-semitizam, islamofobizam ili šta već. (A pritom su marksisti najveći anti-semiti!) Podrazumeva se da ovo važi i za mnoge druge Asterikse, pogotovo one najranije iz perioda 60-ih i 70-ih, kada politička korektnost (odnosno marksistički fašizam) maltene uopšte nije još postojala. Ukoliko duševno bolesna zapadna levica nastavi ovako da se ponaša kao u zadnjih dvadesetak godina, postaće toliko ekstremni da će jednog dana određene epizode Asteriksa da budu ili teško cenzurisane, ili debelo izmenjene, pa čak i zabranjivane. S obzirom da je totalno bezazlena sapunica Prohujalo s vihorom zabranjena u Americi (ili nekim delovima te zemlje) ništa ne treba da čudi ili da deluje nemoguće. Nemački Jevreji u 30im nisu imali predstavu šta ih je čekalo samo par godina kasnije, niti su normalni Zapadnjaci mogli da pretpostave pre samo 20ak godina da će bolesna levica da izmisli na desetine novih polova. Ludilo kad krene da se širi sumanutom brzinom sve normalne ljude zatekne, a većina tih ljudi su veoma naivni i nisu kadri da predvide ovakve stvari jer ne razmišljaju logično a nisu ni dovoljno inteligentni da spreče neke katastrofe unapred. Kada čitam stare epizode Asteriksa, a i mnoge druge stare stripove, često nailazim na gegove, situacije i likove koji danas ne bi nikako prošli marksističku zapadnu cenzuru. Uživajte u ovakvim stripovima i filmovima dok još možete, jer jednog dana će biti spaljivani na gomili baš kao što su to nacisti radili.

Preterujem? Živi bili pa videli... Samo mir u svetu nije moguć, sve ostalo je moguće.

CAESAR'S SON

Crtež: 10/10
Ideja: 5/10
Scenario: 6/10

Jezik: engleski, HC (i nemački, SC, i srpski HC)
Godina: 1983

Tipično. Verovatno najslabija epizoda od prvih 30, a ja baš nju imam u čak tri izdanja na tri jezika. Što Kleopatru nemam u tri izdanja? Tu epizodu sam morao da kupim jer je više uopšte nisam imao. Doduše ovde se grčka Egipćanka pojavljuje takođe, ali nije ni približno zanimljiva kao ranije, a nije ni toliko dobro nacrtana kao u originalnoj epizodi.

Ova epizoda označava kraj jedne epohe, a to je kraj kvalitetnog Asteriksa. Nije ovo zadnja dobra epizoda, već više dođe kao prva dosta slabija, odnosno prva u nizu slabijih, iako posle nje slede još dve (?) dobre. (Stavio sam upitnik jer nisam siguran da li je naredna epizoda koja se odvija u Indiji dobra ili ne. Ja je pamtim kao zabavnu, ali čitao sam je pre više od 30 godina pa mi to nije merodavno, jer sam tada bio daleko mlađi pa zato neuporedivo gluplji.) Prilično mlaka epizoda koja me nije ama baš nijednom nasmejala - mada mi se sviđa fora kada beba zvajkne starešininu ženu Petuniju. Ona treba u svakoj epizodi da dobije makar jedan šamar. (Žena, ne beba.) A nije mi ni to derište preterano simpatično ili interesantno iako je odlično nacrtano. Možda je drugim ljudima urnebesno gledati kako jedna beba s lakoćom mlati sve oko sebe, pa čak i nedužne krave (čemu to?), ali meni je to nekako previše jeftin slepstik, a ja pritom baš volim sve scene mlaćenja u ovom serijalu, to mi baš nikad ne dojadi. Sve do ove epizode.

Fora skrivanja nekog deteta ili bebe od Rimljana je već bila upotrebljena u epizodi Asteriks u Španiji. Naravno da dete od 7-8 (?) godina i beba nisu isto, ali je ovo ipak ponavljanje nečega što je već jednom uspešno odrađeno. Mnogo uspešnije.

Logika nije Uderzu najjača strana, pogotovo ne u ovom albumu. Ima poprilično propusta, rupa u scenariju, slično kao i u prethodnoj epizodi na Bliskom Istoku kao i u nešto kasnijoj Latravijata.

Prvo, sasvim je prihvatljivo da fora sa čarobnim napitkom bude jednom upotrebljena. Ali dva puta? Previše glupo. Mogu da shvatim da bebi slučajno daju da popije malo napitka, ali da ga samo malo kasnije opet izgube iz vida te da se beba na svoju ruku nekako velikom brzinom dogega do kazančeta (iako u tom momentu nije imala natprirodno snagu), pa da popije neku ogromnu količinu na sopstvenu inicijativu kao da je znala gde se kazanče nalazi i da sadrži nešto ukusno? Ma kako da ne. Može ovo da bude karikaturni humoristički strip koliko hoće, ali postoje granice onoga što može da prođe i onoga što je suviše glupo čak i za takve vrste stripova. Jedini žanr koji maltene nema pravila, odnosno u kojem možeš da radiš skoro šta hoćeš, je apsurdistički humor. Međutim Asteriks to nije. Ovo nije pythonovski humor, pa da možeš da radiš baš šta hoćeš i kako ti se ćefne.

Drugo, Asteriks mi se nekako ponaša suviše naivno. Nakon što prvi prerušeni Rimljanin nije uspeo da kidnapuje bebu, pojavljuje se odmah nakon toga i drugi. Do tada bi Asterix trebalo da je daleko više na oprezu, pogotovo što je u pitanju bezbednost deteta. Na primer u epizodi Put oko Galije Asteriks je, nakon što je već imao problema sa jednim galskim izdajnikom, bio postao daleko sumnjičaviji te je odmah bio provalio narednog izdajnika, dok u ovoj epizodi ostaje maltene jednako naivan u obe situacije, kao da nije kadar da uči iz grešaka. A da bi stvari bile na neki način još gluplje, iako Asteriks izražava sumnju Obeliksu o identitetu "žene" koja je došla u selo da bi se bavila detetom, on bez obzira na ovu sumnjičavost daje puno poverenje tom Rimljaninu - koji uspešno bebu kidnapuje nešto kasnije. Znači posle svih onih silnih avantura Asteriks je gluplji nego pre? Ma važi... Po ovoj logici iskustvo čini čoveka naivnijim a ne mudrijim.

Treće, uništavanje galskog sela! Kako je ovo samo glupo, nisam mogao da verujem... S obzirom koliko je lako Brutus uništio selo, zapalivši ga iz velike daljine, postavlja se pitanje: pa zašto to Cezar nije uradio mnogo ranije??? Ako je galsko selo toliko lako uništiti vatrom, onda su Rimljani od samog početka mogli Gale da urnišu na ovaj način. Čim ponovo izgrade selo Rimljani ga opet zapale i tako dalje, sve dok Galima ne presedne da žive tamo pa se odsele negde. To se zove logika, nešto sa čim se velika većina ljudi jako muči. Ne može mi niko reći da se od Rimljana niko nije mogao ranije setiti da spale selo, već su smišljali razne komplikovane zavere i planove, dovijali se na očajničke načine ne bi li napokon satrli Gale. A ispostavlja se da su jednostavno mogli samo da bace par plamenova ka selu i rešen problem.

A onda Cezar obećava Galima da će im on lično izgraditi novo selo! Bez obzira što se ispostavlja da je spaseno dete njegovo, nekako mi je ovo suviše nerealno, i nekako se krši nepisano pravilo da Cezar i Gali ne mogu biti baš toliko bliski i dobri, čak ni privremeno. Isti taj čovek koji se dovijao toliko puta da uništi ili pokori selo - je sada odjedanput postao finansijer arhitekata koji će da obnove ono što su Rimljani uništili. Ovo ide previše u neku mlitavu krajnost. Kao kada bi se Gargamel i Štrumfovi pomirili. Ili Talični Tom i Daltoni.

Pogotovo mi je glupo koliko se meštani vesele kada na strani 42 saznaju da je dete pronađeno i bezbedno. A to što im je čitavo selo spaljeno, to ništa, jel? Nije im preterano bitno što su Rimljani sravnili selo sa zemljom, samo im je bitno dete? U redu je da im je dete bitno, ali bi trebali bar malo da budu snuždeni.

Ali tu se ne završavaju gluposti. Najveća tek sledi...

Četvrto, razrešavanje misterije je preglupo, sasvim sigurno jedna od najvećih nelogičnosti u čitavom serijalu, ili barem što se tiče prvih 30 albuma. U svakom slučaju jedan od najglupljih završetaka priče, ako ne i onaj najgluplji. (Pošto nisam čitao zadnjih 5-6 epizoda - niti to nameravam - nisam kvalifikovan da napravim procenu po ovom pitanju. Ja ovakva poređenja pravim samo sa pravim Asteriksom.) Pri samom kraju pojavljuje se Kleopatra, što samo po sebi nije loša fora, ali ona svima prisutnima pojasni da je to njeno dete i da je ona ta koja je bebu poslala u galsko selo. E sad čujte rezon za ovako drastičan i riskantan potez: brinula se za bezbednost bebe jer je znala da Brutus želi da ga otme!!! Ovaj kretenski razlog Uderzo navodi kao osnovnu bazu za čitavu priču. Ovo je frapantan idiotizam, neverovatan scenaristički propust. Zašto je glupo? Zar zaista moram to da objasnim? Kleopatra nije neka nebitna, mala, siromašna, nemoćna seljančica, pa da mora sopstveno dete da šalje na drugi deo "poznatog sveta" da bi ga zaštitila od moćnog neprijatelja. To je toliko glupo da me je prosto blam za Uderza. Pravi je blam što nije mogao da smisli nešto pametnije. Ona kao kraljica Egipta nije mogla sopstvenu bebu da zaštiti od jednog čoveka?! Ona kao kraljica nema svoju vojsku, nema svoje ljude, nema svoju elitnu gardu? U galsko selo stiže kao žena-bog, dok je vuku stotine robova - ali nekako nije imala načina da zaštiti bebu od jednog čoveka?! Ako je smatrala da u Rimu nije bezbedno što ga nije poslala u Egipat? Ma koga vi zayebavate bre... Da je Brutus bio kao neki Kaligula sa neograničenim moćima a ona obična ropkinja, onda bi ovo moglo da prođe bez problema. Ali s obzirom da je Kleopatra - kao kraljica Egipta i Cezarova ljubavnica - ako išta drugo moćnija od Brutusa, pa čak i u Rimu, onda ovaj suludi obrt nikako ne može da prođe. Baš nimalo. Trebalo bi da može da ga zgazi kao bubašvabu, a ne da krije dete od njega kao neka bespomoćna očajnica.

Peti apsurd priče je njena neverovatno glupa odluka da dete jednostavno baci u selo, bez ikakvog objašnjenja. Kad se već toliko akala da bebu pošalje iz Egipta čak do Francuske (putovanje koje bi u to vreme trajalo nedeljama, ako ne i mesecima), zar ne bi bilo logičnije da je njen izaslanik koji je bebu ostavio kod Asteriksa jednostavno popričao sa Asteriksom, objasnio mu čitavu situaciju? Zar to ne bi podjednostavilo stvari? Naravno da bi! Pa to je osnovni neki zdrav razum. Ne postoji nijedan validan razlog zbog čega je Kleopatra morala ovo da drži kao tajnu - i to od Asteriksa u kojeg očigledno ima puno poverenje. Da nema stopostotno poverenje u njega ne bi mu nikad ni poverila sopstveno dete na čuvanje. Uostalom, time što Gali nisu bili upućeni u situaciju je moglo samo da ugrozi Kleopatrin plan, nikako ta tajnovitost nije mogla da joj pomogne. Na strani 43 se Asterix čak zahvaljuje Kleopatri na "poverenju". Koje poverenje kad mu ništa nije bilo objašnjeno već je sâm morao da izigrava detektiva da sazna? Šta je uostalom ona mogla da dobije od toga da od Asteriksa sakrije identitet bebe? Zašto on ne bi smeo barem da zna da je Kleopatra dete poslala na čuvanje? Zar se plašila da će on svima u selu rastrubiti tu vest kao neka glupava tračara? Nije morala da mu kaže da je to njeno i Cezarovo dete, ali je mogla i morala da kaže da je dete jako bitno i da ga ona ostavlja na čuvanje. Zar je smatrala da je Asteriks idiot? Pa nisu svi baš toliko glupi kao Uderzo...

Dobro, sad malo preterujem, šalim se... Naravno da Uderzo nije glup, iako je bio retardirani levičar. Odnosno nemam predstavu da li je bio glup ili ne, a što se njegovog levičarenja tiče nisam sasvim siguran da li je bio iskreni levičar (što bi značilo da je glup, kao i svi drugi levičari) ili je bio klasični folirantski, licemerni, oportunistički levičar (u kom slučaju bi mogao da bude i glup i pametan). Biće da je ovo drugo, jer mi deluje kao poltronski ološ, ali ne mogu pouzdano znati. Činjenica je da su neki njegovi scenariji bili prilično dobri, a sad da li je potrebna neka posebna bajna inteligencija da bi se napisao dobar scenario za strip - o tome neću da razglabam ovde. Već sam dovoljno razglabao o raznim stvarima nevezanim za ovaj serijal i za stripove.

Srpski prevod plavog legionara je loš. Mnogo je bolja i prirodnija verzija u engleskom albumu. Ništa čudno, jer već sam navikao od prevodioca Čarobne Knjige da se muči kad god treba da prevede neki sleng ili neki specifičan govor. Ili su ga Francuzi osujetili?

MAGIC CARPET

Crtež: 9/10
Ideja: 8/10
Scenario: 8/10

Jezik: srpski (HC)
Godina: 1987

Izuzetno tupav srpski prevod naslova. "Šećerlemada"... Je l' vi to mene zayebavate? Kakav kupus od imena. Nisu mogli nešto bolje da smisle? Na primer neko ime koje se može izgovoriti, i koje ne zvuči totalno retardirano. Samo zato što je retardirano ne znači da je i smešno. Retardirano i smešno nisu isto.

Pre nego što sam Pizdilemadu ponovo pročitao nakon više od 30 godina, sećao sam se samo da je album veoma zabavan i šaren, i nije me razočarao. Jedino što mi se čini da je crtež izgubio za nijansu na detalju u odnosu na neki raniji period. A i deluje slabije od nekoliko narednih albuma. Ovo možda ne zvuči logično, ali tako mi deluje. Možda se Uderzo za nijansu manje trudio? Ili se više žurio. Za nijansu, naravno...

Humor u ovoj epizodi nije na nivou zlatne ere, ali je zato priča originalna i interesantna. Nema momenata na koje se čovek može glasno nasmejati, ali i ne mora svaka epizoda da bude takva da bi bila uspešna, a u tom smislu je ovaj album veoma sličan Odiseji tj Black Gold kako su ga Englezi nazvali. Uvek sam voleo ovakve avanture koje se odigravaju u egzotičnim lokacijama, baš kao što je to slučaj sa ove dve epizode, kao i sa Kleopatrom. U ovoj priči putuju dalje nego ikad, uz moguć izuzetak (nomen est omen) Velikog putovanja, a da putovanje ne bi bilo predugačko leti se ćilimom. Vrlo fina ideja koja je u velikoj meri zaslužna za kvalitet priče.

Ovakvi elementi fantazije, pa i naučne fantastike (nešto kasnije u serijalu), su dodati tek negde za vreme Uderzove ere, a ja protiv toga nemam ništa. S obzirom da je ovo humoristički strip takve stvari su sasvim normalne. Istina je da serijal nije bio preterano "magijski" na početku niti u sredini, ali to je verovatno zato što Gošini nije to smatrao nužnim. A to je u neku ruku zanimljivo s obzirom koliko je bio uspešan sa Iznogudom: serijal koji se bavi magijom u maltene svakoj priči. Gošini je odlično baratao fantastikom, ali je verovatno nije smatrao preterano bitnom u kontekstu galskih ludaka. 

Inače se Iznogud pominje u ovom albumu, verujem po prvi put. Pomalo je žalosno što se Talični Tom (dosta) više kotira na Balkanu nego Iznogud, sudeći po tiražima i po prodaji Čarobne Knjige, jer Iznogud je kompletno superioran Taličnom Tomu, u svakom smislu. Ali o tome sam već dovoljno baljezgao u recenzijama ovih serijala...

Nema puno nelogičnosti, scenario je prilično čist - pogotovo za Uderzove standarde. Na 24. strani persijski proizvođač tepiha moli Asteriksa i družinu da pomognu protiv razbojnika, ukoliko imaju "neku moć". Kako je Perzijanac mogao to da zna ili čak da nasluti? Ništa što su Asteriks i kompanija prethodno bili uradili, pokazali ili rekli tokom boravka u "Iranu" nije ukazivalo na to da imaju neke posebne moći s kojima njih četvorica mogu da oteraju čitavu bandu naoružanih, opasnih razbojnika.

Druga nelogičnost, doduše dosta manja od ove prethodne, je gubitak glasa kod barda. To jeste dobra fora, i prilično bitan fazon za dalji razvoj priče, međutim nije objašnjeno. Nešto se sugeriše da je izgubio glas zbog prehlade, ali to em je mršav izgovor da neko kompletno izgubi glas, em nema pravih naznaka da je on uopšte bio prehlađen. To je pomalo usiljen plot device.

Ali osim ovih sitnica priča ne pati od nekih preteranih gluposti - kao što će to biti slučaj u sledećoj epizodi. Prosto kao da je Uderzo čuvao sve svoje rezerve budalaština za Ružu i mač, ubedljivo najlošiju i najdebilniju epizodu od svih. Mada tu naravno ne ubrajam epizode 35 i nadalje, jer kao što često već rekoh ja kvazi-Asteriksa totalno ignorišem. Zadnjih 5-6 epizoda za mene ne postoje - sem kada ih pominjam isključivo da bi ih bljuvao, kao sada. Ignorišem i njih i retarde koji ih proizvode. (U ovaj opis ne ubrajam novog crtača jer je on prilično dobar.) A u te retarde definitivno ubrajam i Uderza koji je nastavio da nadgleda i donekle kontroliše serijal nakon što je prestao da ga piše i crta. Samim time što je dozvolio da padne u ruke idiota on je automatski postao jedan od krivaca za skrnavljenje Asteriksa. I to samo zbog love. (Vrlo slično kako je George Lucas dozvolio da se uništi i totalno oskrnavi Star Wars franšiza kada ju je predao u ruke imbecila i komunista, pretpostavljam takođe zbog pohlepe.) Bajni socijalista... Nema pohlepnijih ljudi od levičara. Zlatno pravilo, živa istina. Znam da sam već dosadan s tim, ali već sam vas u uvodu prethodnog posta upozorio da ću puno da se ponavljam.

Sviđa mi se kako su indijski likovi nacrtani, baš svi.

Primetio sam da je Uderzo slonove gotovo identično nacrtao kao što je to radio Frankan. (Ili kako ga domaći izdajnici pogrešno zovu, Franken. Valjda zato što su Balkanci uglavnom antisluhisti.) Male su šanse da je ovo slučajnost, jer im stilovi ipak nisu preterano slični, a slonovima ma koliko bili specifični ipak mogu da se nacrtaju na razne načine. Biće da je Uderzo precrtao Frankanove slonove iz neke epizode Gaše. Pretpostavka, ne činjenica... Ako ćeš već da kradeš od kolega onda zašto ne od Frankana? Od najboljeg strip karikaturiste ikad.

SECRET WEAPON

Crtež: 10/10
Ideje: 1/10
Scenario: 3/10

Jezik: srpski (HC)
Godina: 1991

Ubedljivo najgora epizoda, toliko glupa da me bilo blam čitati je. Blam pomešan sa muzikom iz Zone sumraka, jer mi nije delovalo moguće da Asteriks najednom može da bude ovoliko srozan. Od svih ostalih albuma 1-30 jedino ovo smeće nisam nikada čitao pre, a to je u određenoj meri i zbog toga što sam imao osećaj da mi se neće dopasti, a ne samo zbog toga što je album bio izašao kada sam već bio maltene prestao da čitam stripove. Naslovnica mi nije ulivala poverenje, a to je ionako već bio početak slabijeg perioda. Znao sam i od ranije da je Uderzo ovde izabrao feminističku tematiku - koja apsolutno nema šta da traži u ovakvom stripu. (Kasnije se ispostavilo da ovo nije zadnji put da ovako srozavaju strip.) Jedna od šačice opsesija moderne levice su "prâva žena" odnosno blaćenje muškaraca.) Asterix ne bi trebao da se dotačinje te teme: em nije politički strip (tj barem to nije bio sve do 90-ih), em su moralne lekcije u jednom humorističkom stripu totalno ogavne i kontraproduktivne, em se radnja odigrava u nekoj eri skoro 2000 godina pre bilo kakvog feminističkog pokreta. Jedan humoristički strip ima pravo da krši istorijska (i neka druga) "pravila", ali za sve postoje granice. Kršenje pisanih i nepisanih pravila stripa nije bezgranično. Jednostavno mi je retardirano da drevne žene pričaju o emancipaciji, i to bukvalno pre Hrista. To prelazi granicu o kojoj pričam, zato što suviše radnju, likove i njihovo ponašanje odvaja od tog perioda. Ljudi se žale što imamo vanzemaljce u 33. epizodi ali meni su i vanzemaljci daleko prihvatljiviji u kontekstu ovog stripa nego feminističko ponašanje ženskih likova. Naravno da je ovo karikaturni humoristički strip pa postoji izvesna sloboda da se pusti mašti na volju, ali šta je preterano je preterano: feminizam pre naše ere?! Pa još u jednoj selendri?! Još samo Rimljani da krenu da koriste mitraljeze i ode mast u propast.

Međutim ovaj osnovni koncept nije ni približno slab kao sâm scenario, koji je pun rupa kao švajcarski sir nakon što su ga Cezarovi Rimljani izrešetali mitraljezima...

Ne samo najgora epizoda već i najnelogičnija, odnosno te dve stvari uglavnom idu rame uz rame. Idemo redom...

Na 2. strani žene sela odjednom odlučuju da bard nije dovoljno dobar da drži nastavu. Nema nikakvog objašnjenja zašto su one to odjednom odlučile. To dolazi kao grom iz vedra neba, nekako nasumično, bez ikakvog uvoda. Ako je on to godinama radio šta se to desilo pa da se najednom ovako uzjogune? Odgovor: bukvalno ništa nije uradio. Za ovakve stvari uvek mora da postoji povod, valjda je to neki osnov kad se piše scenario. Ako jedna grupa meštana odjednom menja stav prema nečemu, onda je dužnost scenariste da tu promenu pojasni. Ali kada je pisac lenj i nemotivisan onda nema puno nade. Valjda mu je samo bilo bitno da otalja još jednu epizodu i unovči ogroman ček - za strip koji se nenormalno dobro prodavao na Zapadu (sem naravno u Sjedinjenim Američkim Državama gde jedva da ima potražnje - jer je američka stripska publika kompletno retardirana).

Svađa između žena i barda rezultira njegovim odlaskom iz sela! Zašto tako naglo? Pa nije prvi put da ga neko od meštana klepi ili uvredi. Prilično glupo... U jednoj ranijoj epizodi je on već pobegao bio, zato je glupo ponavljati ovu istu foru. Pogotovo što je ovog puta povod totalno nejasan.

Na 3. strani bard kovača udara čekićem po glavi. Meni je ta bardova reakcija preterana pa mi zato nije ni smešna. Ali to je tek početak nekog iskarikiranog, šuntavog, bednog slepstika koji dominira ovom epizodom. Nije mi uopšte u duhu ovog lika da nekoga napadne, da se bavi ovakvim nasiljem. On je uvek taj koji je žrtva drugih. Odnosno kad već on prvi udara onda dajte barem validan razlog za to. Šta je sad pa ovo? Da li je Uderzo već početkom 90-ih postao senilan pa je zaboravio kakvi su mu likovi?

Obelix na 4. strani kreće da se smeje kao lud na brašno, a čitaocu uopšte nije jasno u čemu je problem. Ispostavlja se da mu je smešno što Maestria nosi horizontalne štrafte na pantalonama! Vala je smešno, ali samo amebama... U prošlosti kad bi Obeliks počeo da se gubi u smejanju mi bi odmah razumeli zašto se on kliberi i zato bi to bilo simpatično, ali ovde ništa nije jasno, a kad napokon saznamo razlog još nam je manje jasno.

Na toj istoj strani Maestria naređuje Obeliksu da dođe na njenu nastavu! Molim...? Kako može neka došljakinja (koja je tek pre pet minuta prvi put kročila u selo) ikome išta da naređuje? Još manje da odraslom čoveku naredi da se vrati u klupu. Nešto se kasnije Obeliks zaista pojavi na nastavi, što mi je totalno neshvatljivo. Bizarno. Niti je zaljubljen u nju, niti ga zanima nastava, niti ona ima promil autoriteta da mu išta određuje. Pa zašto je onda koji qrac pošao u školu? Samo da bi na silu Uderzo pravio neke školske gegove? Ja sam za gegove naravno, ali samo pod uslovom da se oni odvijaju kao rezultat prirodnog ponašanja i logičnog toka priče, a ne ovako na silu. Meni takav usiljen humor nije nimalo smešan niti zabavan, pogotovo ako nije nimalo utemeljen u realnosti ili barem u nekoj minimalnoj logici. Ovde nema grama logike, ovo je totalno veštačka situacija. A ja ništa veštačko ne volim: ni veštački humor, ni silikone, ni veštačke kurvo-nokte... Da sad ne nabrajam.

Na strani 5 Maestria čisti prljavštinu iz bardove kućice, a smeće koje čisti su... muzičke note?... WTF. Kakav je ovo "avangardni" apsurdistički geg u Asteriksu? Otkad ovaj strip sadrži ovakav humor? Bukvalno od tog momenta, eto otkad, jer do tada nikada nije bilo nečeg ovakvog. Uderzo je zaista bio totalno prolupao...

Na 6. strani imamo fore sa starešinom i njegovom ženom Petunijom, neke ustaljene svađe koje smo već gledali u drugim epizodama. Nekako mi ovo deluje kao jeftina reciklaža a ne kao simpatična repeticija. Nit mi je zabavno nit smešno.

Čak i kada čuju Maestriju kako užasno peva neko sranje, žene iz sela i dalje ostaju verne njoj, kao da je pala s neba uz sve počasti Isusa Hrista, Boga i Svetog Duha. Ta neka instantna lojalnost žena ka Maestriji nema nikakvu osnovu. To nam uopšte nije pojašnjeno. Samo zato što dolazi iz Pariza? Veoma mršav razlog...

Na 8. strani čak i kada Maestria krene da se dernja u sred noći ni tada Petunija nema ništa loše da kaže o njoj već je brani. Čemu tolika fanatična odanost? Pa još toliko rano u priči? Uostalom zar Petunija nije uvek bila vrlo agresivna prema drugim ženama? Ja mogu da razumem da im je stigla neka svetska zvezda pa da joj se čepe i da joj sve veruju, ali Maestria je totalni anonimus. Stoga toliko poverenje i lojalnost koje žene sela pokazuju prema njoj su notorna glupost. Još jedan usiljen, izveštačen element u ovoj priči. Odnosno Uderzo to nije mogao logički da obrazloži nego je to na silu ubacio u priču samo da bi radnja išla u onom pravcu koji je on bio prvobitno isplanirao. Ali ne ide to tako, scenariji se ne pišu na takav aljkav način... Radnja mora da teče prirodno, sa nekom svojom logikom. Inače bi svaka šuša mogla da piše scenarije... što i nije daleko od činjeničnog stanja u svetu stripa a bogami i filma.

Na 11. strani Maestria kreće sa feminističkim govorima, a Uderzo to radi na toliko primitivan način, kao neko ko je prvi put ikad počeo da se bavi pisanjem tek par dana ranije. Ne može politička satira da se ovako radi, to treba da bude suptilno, vešto i inteligentno. Od te tri stvari ničega nema ovde.

Na 12. strani kreće veoma predvidljiva feministička pobuna, ali čitaoc i dalje ne zna zašto su žene iz sela najednom toliko poludele. Da podsetim: bile su u pobunjeničkom tj feminističkom raspoloženju još pre nego što se Maestria pojavila! Sve je ovo usiljeno, izveštačeno, i zato deluje mnogo kretenski. Nemoguće je ući u radnju kada radnja nema nikakvog smisla.

Na toj istoj strani kovač sam sebe zabija u zemlju maljem! Kakav je sad ovo ultra-iskarikirani slepstik humor? Ni ovo se nikako ne uklapa u Asteriksa. Geg na predzadnjem kadru 12. strane i nije tako loš, ali to je jedan od retkih momenata kada Uderzo bistro razmišlja, kada je na visini zadatka.

Jedan od većih scenarističkih blamova je 14. strana kada Asterix pokušava da Maestriu izbaci iz sela, ali umesto toga postiže suprotno tako što joj nekako daruje svoju kuću da u njoj privremeno živi. Zašto i kako se ovo desilo? Može li neko da mi objasni? Pročitao sam ovaj deo dva-tri puta ali i dalje mi ništa nije jasno. Zbog čega Asteriks nije mogao da kaže ono što je trebao da kaže, i kako je Maestria uspela da dobije njegovu kuću samo zato što ga je fljasnula po zadnjici? Kakva je sad to bizarna logika? Da li se ovo sve odvija u nekom paralelnom svemiru? Opet sam čuo melodiju iz Zone sumraka... Niti je logično, niti mi ovo liči na Asteriksa, niti mi ovo liči na ovaj strip serijal. Ovo je kao neka ekstremno jeftina farsa koju čak ni scenaristi Policijske Akademije 5 i 6 ne bi upotrebili jer bi ih bila sramota.

A onda Asterix mlatne Somoviksa, i to bez ikakvog povoda ili provokacije. Samo zato što je namrgođen i besan. Otkad je to Asteriks nasilnik i siledžija? Može li neko da mi pokaže takvu neku scenu za vreme Gošinijeve ere - kada se Asterix ponašao kao Asterix? Takva scena ne postoji jer je Gošinijev Asteriks bio pribraniji, mnogo manje emocionalan, mnogo je bilo teže iziritirati ga sitnicama, a definitivno nije mlatio nedužne ljude iz čistog hira. A po najmanje žene! (Nešto kasnije i Maestriju klepi.) U ovoj epizodi Uderzo kao da je hteo da uništi serijal time što će napisati priču u kojoj se retko ko ponaša normalno ili logično. Kao da mu je Asteriks dojadio pa je prosto tražio izgovor da ne mora više da ga crta. Je l' lupam? Ako je ovo lupanje onda to nije ništa u poređenju sa ovim glupačkim scenarijem.

S obzirom koliko je ovu epizodu syebao i urnisao prosto je fascinantno i neverovatno da je naredna ispala daleko bolje. Da li je u međuvremenu bio kod psihijatra i sredio neke svoje psihološke probleme? Razlog mora da postoji, jer razlika između ovakvog scenarija i onog narednog je k'o nebo i zemlja maltene.

Na 15. strani čak su i gusari postali nezanimljivi, a to je stvarno fascinantno. Način na koji ih rimska lađa razbija nije ni smešna ni logična. Niti mi je jasno zašto je šef gusara planirao da od Rimljana traži "zaštitu". Zašto bi Rimljani zaštitili neki gusarski brod od bilo koga? I zašto bi taj gusar zaista mislio da ga neka rimska lađa može zaštititi od "ludih Gala"? Na osnovu koje logike je on došao do ovakvog zaključka? I da li je Uderzo bio totalno retardiran dok je pisao ovaj scenario?

Jedina veća sramota od ovog scenarija je to što postoje fanovi koji ne smatraju da je ovaj album išta slabiji od ostalih. Njima zaista treba ne jedna nego bar 15 lobotomija. To su kompletni idioti...

16. strana nastavlja sa glupostima koje se neumorno nizaju. Maestria opet utiče veoma drastično na žene sela, bez ikakvog objašnjenja zašto ona ima toliki autoritet nad njima. U roku od pet sekundi ona je Petuniju ubedila da se pobuni protiv svog muža i da zauzme njegovo mesto kao novi starešina! Još gluplja je njegova reakcija... Čik pogodite. Pa naravno kao i bard i on beži iz sela... Zašto? Samo zato što se posvađao sa Petunijom. Kao da mu je to prvi a ne hiljaditi put... Međutim Uderzo je bio zacrtao taj svoj scenario u kojem će muškarci svi da napuste selo zbog feminističkog pokreta svojih žena, i ništa ga nije moglo zaustaviti u toj glupoj nameri, a što je više forsirao tu ideju to je više uništavao priču. To ti je ono kad scenarista ne zna kako da uperi likove i situacije u pravcu onoga što je naumio pa zato izmišlja raznorazne gluposti i nelogične situacije samo da bi na silu došao do tog svog cilja. Petunija postaje starešina u rekordnom roku, a najkasnije tada se čitaoc mora zapitati: pa ako su Gali u ovom selu toliko nesložni, toliko glupi, i toliko lako odustaju od svega - kako su onda uspevali da odolevaju Cezaru tolike godine? Ni to kao ni sve ostalo u ovoj priči nema trunku logike niti racionalnog objašnjenja. Ovo je humor na nivou teletabisa... Ili Sunđer Boba ili kakvih već sve sranja ima. Sranja za malu decu i maloumne odrasle.

Na strani 18 kreće jedan od većih blamova, a to govori dosta. Maestria opet odlučuje sve u selu, čak i kako će se izglasati novi starešina. A onda sledi jedna od najjadnijih, najbednijih i najnesmešnijih fora koji postoje u humoru - a to je kada se totalno i nerealno iskarikira strah muževa od svojih supruga. Ovo je "humor" na nivou Mr Bina i Mućke, a to znači maltene najniži mogući nivo. U predzadnjem kadru strane 18 muškarci sela se ne usuđuju da podignu ruke jer se svi toliko jezivo plaše svojih žena. A zašto se plaše? Ne kapiram... Ovo treba da bude smešno? To ti je kao onaj taličnotomovski humor kada ogromna, krupna ženturača mlati svog sitnog muža: humor na nivou amebe. Da bi nešto bilo smešno mora da bude utemeljeno u realnom svetu, u makar nekoj logici, jer ako nije kako onda može da bude smešno? Mi se uglavnom smejemo sami sebi odnosno smejemo se realnošću, smejemo se koliko je apsurdna stvarnost. A to znači da se najčešće smejemo istini. Međutim ovde ništa nije istinito. Velika većina muškaraca se ne plaše svojih žena, jer velika većina žena ne dominira nad svojim muževima. Ili samo retko. Papučići postoje, ali ne u smislu da čitavo jedno selo hrabrih meštana bude u tom papučarskom fazonu. Jer da one toliko dominiraju odavno bi njihovo selo bilo matrijahalno a ne patrijahalno. Totalno imbecilna kontradikcija koja nema nikakvu prođu kod mene. Ja se glupostima ne mogu smejati čak i da želim. Mogu se smejati apsurdnim situacijama u apsurdističkom humoru, ali kao što već pomenuh u jednoj drugoj recenziji Asterix nije apsurdistički serijal, ni blizu. Iznogud bi donekle mogao da se tako opiše, ali Asteriks nikako.

Na strani 21 Uderzo očajnički pokušava da obrazloži zašto su muškarci tako olako napustili selo, u kadrovima šest i sedam, međutim to druidovo objašnjenje je kompletni idiotizam i zapravo ništa ne pojašnjava već samo potvrđuje koliko je Uderzo bio pogubljen i lud dok je sastavljao ovu užasnu priču.

Na strani 19 Asteriks nokautira jednu ženu. Još jedna kretenska premijera u ovoj mega-imbecilnoj epizodi. U jednoj recenziji sam već bio diskutovao kako i zašto se Uderzo u svojim samostalnim scenarijima previše trudio da uvodi događaje i situacije kojih nikada pre nije bilo. Da li je to radio iz očaja ne znam, ali znam da su dosta tih odluka bile pogrešne. Postoje dobri razlozi zašto mnoge situacije i stvari Gošini nikada nije želeo da koristi. Međutim Uderzu nije smetalo da kompromituje serijal i njegove likove time što će ovakve kretenske fore da ubacuje, ne bi li "šokirao" svoje čitaoce. Kao da je zaboravio da treba da ih nasmeje a ne da ih šokira jer ovo nije horor strip. Šokovi ne mogu biti nikakva zamena za dobru priču, a ako nisi kadar da osmisliš dobru priču onda lepo fino unajmi scenaristu. (Mada priznajem da bi bilo vrlo teško naći prikladnu zamenu za Gošinija, pa čak i za Uderza, jer dobrih humorističkih scenarista ima ekstremno malo.)

Na strani 20 druid u nekom debilnom moralnom govoru pametuje Petuniji, ali nije Getafix kriv već lenjivac koji je ovo pisao. Sve se odvija nekim predvidljivim tokom i to uprkos činjenici da ništa nije logično, a to je zbog toga što čitaocu postaje
vrlo jasno, i to već dosta strana ranije, na šta je Uderzo ovde ciljao. Kad je već bio čvrsto odlučio da se otarasi svih muškaraca iz sela onda je to mogao da uradi u 1-2 strane a ne da nas zamajava ovako kroz besmislene fore i totalno nelogične situacije. Jer ionako smo znali da se radnja kreće u tom toku. Asterix retko da je bio ovoliko predvidljiv.

Ni Rimljani nisu logični. Na strani 22 centurion Akvarijuma tvrdi pazar sa novopridošlicom, time što kaže Klimakterijusu da možda nije raspoložen da bude smenjen! Kako sad pa to?! Otkad su Rimljani iz četiri garnizona koji okružuju selo nevoljni da budu smenjeni?! U svim drugim epizodama jedva čekaju da budu prebačeni negde drugde, a čak je bilo i situacija kada su hteli bez dozvole da napuste garnizone. Uderzo je prekršio jedno od osnovnih nepisanih pravila legionarskog ponašanja.

Na strani 23 imamo još jednu propalu slepstik situaciju, koja kao da je iz neke jeftine farse za malu decu. Zašto Rimljanke jurišaju sa broda kao somine? Objašnjenja nema, a jedini razlog je bio da Uderzo ubaci tu ultra-jeftinu foru sa Klimakterijusom... Naravno da bi geg sa zgaženim Klimakteriusom bio zabavan, ali samo ako ima neku logiku. Ovako čisto bezveze ga pregaziti me podseća na neke užasno loše francuske komedije 60-ih i 70-ih, u kojima se mnogo toga odvija nelogično pa time i nesmešno.

Na strani 24 imamo preteču moderne girl power gluposti koja toliko vlada maloumnim Zapadom u zadnjih 15-ak godina. Iz nekog totalno neobjašnjivog razloga ženska legija ladno i lepo mlati muške vojnike Akvarijusa - ali ne zato što se oni ne žele odbraniti od njih nego zato što su one bolji ratnici od muškaraca! Pa ako su žene toliko fizički superiorne zašto onda nisu sve vojske tog doba (kao i vojske ovog retardiranog 21. veka) bile sačinjene od žena? To bi nekako bilo logično... Ako su ženske već toliko nadmoćne, onda bi valjda sve vojske sveta trebale da budu sačinjene isključivo od žena - a ne da žena u njima nema uopšte.

Žešći blam, jer je to još jedna situacija koja nije uopšte smešna iz prostog razloga što nema nikakve veze sa realnošću. Devojke da su dobile čarobni napitak ili neku sličnu pomoć pa bi ovo lako moglo da se opravda. Mada ni tada ne bi bilo logično jer nema nikakvog smisla da jedna Cezarova legija napada neku drugu. Bez ikakvog razloga. Nisu one poslate u Galiju da mlate Rimljane već Gale. Sem ako je scenarista hteo da nam kaže da su žene totalni idioti jer ne mogu da prate ni najosnovnije instrukcije?

Međutim tražiti logiku u ovoj priči je kao da ideš u Severnu Koreju da tražiš slobodu i intelektualno prosvetljenje.

Umesto da Uderzo smisli nešto zabavno i blesavo kod ovog potencijalno veoma zanimljivog susreta između rimskih legionara i rimskih legionarki, on se odlučio za ovako nešto retardirano i apsurdno. Kome je ovo smešno, blago njima... Lobotomije - pod hitno.

Mnogo bi bilo zabavnije i prikladnije da su se legionari nabacivali legionarkama a da su ih ove oduvale sa nekim upečatljivim opaskama. Ili nešto u tom fazonu. Međutim tako nešto zahteva mnogo više truda od nekog apsurdnog mlaćenja koje može svaka budala da ubaci u priču. Lenjost prožima čitav album, mada sva sreća ne i u crtačkom smislu jer crtež je izvanredan. Uvek je velika šteta kada scenario nije ni pod nokat crtežu - što se kod stripova prečesto događa.

Čak se i Obeliks slaže sa mnom. U trećem kadru 25. strane on kaže kako mu ništa nije tu smešno! O koja ironija... Garantujem da Uderzo nije bio nimalo svestan te nenamerne ironije. Nema ništa gore od nesvesnog tupsona...

Pogledajmo još malo podrobnije koliko je ova čitava ideja kontradiktorna... Čitava svrha legionarki je bila da budu poslate u Galiju samo zbog toga što znaju da ih Galski ratnici neće mlatiti, a to znači da su mogli bilo kakve žene da strpaju u tu legiju. Bukvalno bilo koje, pogotovo ako su lepe. Prema tome zašto i kako su one toliko fantastično istrenirane u borbi?! Ako su poslate samo zato što ih muškarci neće mlatiti, zašto bi onda morale da budu tako dobro obučavane? Ali sad već krećem da se ponavljam... Pritom su sve ove legionarke mega-lepotice (jedna od retkih logičnosti), što znači da su birane po izgledu (da ne bi bile mlaćene) a ne po borilačkim sposobnostima. A ako je tako zašto su toliko dobre u borbi - pa još i superiorne nad muškim vojnicima? Salata od gluposti.

Ma ova epizoda je žestoki blam... Ovo je bukvalno pišanje po serijalu. Uderzo je valjda bio odlučio da se pošteno isere po Asteriksu, iz ko zna kojeg razloga. Prosto ne mogu da verujem da mu je namera bila da napiše nešto dobro, neverovatno mi je da je zaista verovao da je ovaj scenario dovoljno dobar da se njemu posveti. A kad je već bio odlučio (ako je bio odlučio) da objavi totalno sranje od albuma onda nije morao lično da se "muči" oko scenarija već je mogao da unajmi svog bivšeg scenaristu Charlier-a. Taj dilber je mogao s lakoćom da osmisli ovakvo neko sranje, jer je to decenijama bio radio. (Jedini problem bi bio što bi Uderzo morao da ga plati, a znamo koliko Uderzo mrzi da se rastavlja od novca...)

Uostalom, čak ni ta osnovna ideja - na kojoj se čitava priča zasniva - da galski muškarci ne bi mlatili žene ratnike ne pije nikakvu vodu. Zato što je retardirana. Gošiniju bi bio ovakav koncept blamažan. Bez obzira što je ovo "samo" humoristički strip, zašto bi ijedno društvo ili država dozvolili da izgube čitavu svoju teritoriju i slobodu tj rat samo zbog neke tobože "galantnosti", koja ionako u to doba nije postojala ni od korova. Možda se aludira na čuvenu vikingšku galantnost prema ženama? Njihovo divljačko silovanje i ubijanje žena? Jeste, baš su muškarci kroz istoriju bili legendarni zbog svoje galantnosti prema ženama za vreme oružanih sukoba! Nikada nisu silovali ili ubijali žene ili ih kidali na komadiće... Ave Cezare, koja idiotarija...

Pritom je Asteriks već bio opovrgao tu teoriju galske galantnosti samo par strana ranije kada je nokautirao Maestriju. A u toj situaciji čak nije ni bilo rata niti bitke tj nije bilo značajnog razloga da on tako odreaguje, pa uprkos tome jedna žena nije uspela da izbegne batine od jednog "džentlmenskog" galskog ratnika - i to od njihovog najpoznatijeg i najpoštenijeg! Uderzo ovakvim kontradikcijama sâm sebi puca u nogu, totalno sabotirajući osnovnu ideju priče.

Bože, kakvo sranje je ovaj album... Da li je moguće da postoje ljudi kojima se ovo sviđa? Postoji li takve amebe među ljudima?

Ima tu još nešto što moram obavezno da pomenem a to je Uderzova neizmerna glupost - ali ovog puta sa nekog ideološkog stanovišta. Imajmo u vidu da je on bio okoreli levičar, možda čak i komunista, a oni su poznati po svojem folirantskom stavu ka jednakosti među polovima. (Kaobajagi podržavaju feminizam i jednakost, kao da psihopate mogu da mare za bilo koga - a ponajmanje za žene Ili rasne manjine... Ko ih ne zna skupo ih plaća. Kod levičara je svaki čin "dobročinstva" vezan za neki skriveni i veoma cinični lični interes koji nema apsolutno nikakve veze sa dobročinstvom.) Međutim u ovoj priči Uderzo je sve galske žene predstavio kao glupe, ultra-naivne i/ili zle. Drugim rečima, uradio je nešto kompletno suprotno od onoga što levičarska politička korektnost zahteva od svojih sledbenika. Da li je on uopšte bio svestan ove kontradikcije? Meni se čini da nije. A čini mi se da nije uostalom i zbog toga što mi deluje da je bio nesvestan tokom čitavog rada na ovom albumu. Da li je bio na drogama, ili je žestoko lokao, ili je bio u nekoj čudnoj depresiji, ja ne znam. Ali definitivno nije bio čitav niti svestan. Ičega. Bio je kompletno lud. Ili jednostavno jako lenj.

Da nastavim...

Na strani 28 sledi sledeća retardiranost, kada se Asteriks ponizno sagne pred Petunijom, što nije uradio čak ni pred Kleopatrom. Kakav blam... Asteriks je pod scenarističkim perom Uderza doživeo popriličnu devoluciju, jer se ponašanje glavnog lika dosta promenilo tokom tih epizoda, i to nagore.

Na strani 30 Maestria, možda iz nekog osećaja solidarnosti prema svom tvorcu, kao da hoće da dokaže čitaocu da je još gluplja od Uderza pa kreće ka rimskom logoru sa totalnim samopouzdanjem i bez imalo straha. Uostalom, zašto bi Uderzo morao da bude najgluplji od svih njih? Zašto bi njegovi likovi bili pametniji od njega? To tek ne bi bilo logično. Ipak bi bio red da bar jedan od likova uradi nešto još gluplje nego što je Uderzo uradio sa ovim albumom.

Asterix dugo nagoveštava svoj bajni plan, a od čega se on sastoji? Pa da još jednom ponizi ženski rod! Rimske legionarke jurišaju u selo a onda vrlo brzo odustaju od borbe jer ih više zanimaju tričarije kao što su kozmetika, parfemi i krpice. Još jedna vrlo jeftina i bedna fora. Sprdati se na račun žena je jedna od najlakših stvari koje postoje, pa mi je zato fascinantno koliko je to loše Uderzo ovde odradio. Umesto da jednostavno pusti da se žene sela uz pomoć čarobnog napitka bore protiv legionarki: ovo bi možda bilo predvidljivo ali zato neizmerno zabavnije, jer je ekstremno retko bilo da se žene međusobno tuku. Baš bi bila fora da galske seljanke izmlate Boga u Rimljankama. Em bi se Galkinje iskupile na ovaj način, em bi Rimljanke bile kažnjene (a zašto one da ne budu kažnjene kad su muški legionari uvek kažnjavani?), em bi to bio spektakularan prizor u serijalu: dve vojske žena u velikoj tuči! To bi izgledalo fantastično. A s obzirom da je Uderzo bio veliki pristalica ubacivanja retkih fazona ne razumem zašto nije i ovo ubacio. Mogao je da napravi mini-spektakl od te bitke, na dve-tri strane, ali umesto toga igrao je na kartu jeftinih ženskih stereotipova. Nemam apsolutno ništa protiv šovinističkih fazona, štaviše, ali molim da to bude dobro urađeno, da bude smešno i inteligentno a ne jadno. Ne tvrdim da žene nisu okupirane isključivo glupostima kao što su krpice i frizure, ali takav obrt mi je suviše predvidljiv i jadan da bi bilo iole smešan. To je taj neki Mućke humor koji ne mogu da smislim jer mi je neverovatno dosadan.

Kada Obeliks napokon dobije šansu da izmlati Rimljane to nije ni upola toliko zanimljivo kao što je obično, jer postavlja se jedno vrlo prosto pitanje: šta je tu posebno izlemati legionare kada to mogu i legionarke da urade bez problema? I to neke lepe mršave, ne neke mišićeve Amazonke. Uderzo se toliko usrao i posrao po svom serijalu da je uspeo čak i to da zasere. Sve do ove epizode je uvek mlaćenje Rimljana nešto značilo, ma koliko bilo uobičajeno, ali sada kada se ispostavilo da ti legionari koji okružuju selo vrlo lako mogu da budu izmlaćeni čak od strane mršavih fotomodela onda se postavlja još jedno pitanje tj podpitanje: a ko ne može da mlati te Rimljane? Pa valjda svako može da ih izmlati. A ako svako može da ih izmlati čemu onda čarobni napitak? Što opet potvrđuje ono što sam rekao više puta, a što se ne može previše ponavljati, a to je da se Uderzo onako baš pošteno iskenjao po Asteriksu. Posrao se onako lepo fino sa najsmrdljivijim prolivom a da nije čak ni počistio iza sebe, a ostavio epizodu da smrdi i dalje...

Kao i album Latraviata, i ovde se priča završava tako što glavni ženski negativac ne biva kažnjena već joj se sve prašta, pa čak i učestvuje u tradicionalnom slavlju. Samo zato što je žena? Pa kakav je to feminizam, Alberte, ako si toliko galantan da ne možeš ni neki totalno fiktivan ženski lik da kazniš na kraju priče, kao što to uvek uradiš sa muškim zlikovcima? A ako ne tretiraš muškarca i žene na isti način to znači da ne veruješ u jednakost polova... Jesam li ili nisam u pravu, tupavi levičaru?

Ali šta ja pričam... Pa nije ovo feministička priča, ovo je šovinistička priča, jer je bajni levičar Uderzo žene izvrnuo ruglu a da toga najverovatnije uopšte nije bio ni svestan. S obzirom da u zadnjem kadru jedna devojčica najavljuje svoju budućnost kao starešina sela, i s obzirom na neverovatne borilačke veštine legionarskih foto-modelkinja, može se reći da je Uderzo želeo i jare i pare: i da se sprda na račun feministkinja, ali i da im se šlihta (baš kao onaj klasični njanjavi muški poltron bez dostojanstva). Vrlo konfuzno i ekstremno glupo. Ovakav pičvajz od priče ne može imati nikakvu poentu, uprkos svih sociopolitičkih pizdarija koje je ubacio, jer ili radiš antifeministički ili profeministički strip na tu temu, ne može oba trojica.

A pritom je humor u velikoj meri suviše primitivan i jeftin za ovako dobar serijal. Ovo je više neki scenario za Taličnog Toma. Karakterizacija je katastrofalna jer se kompromituju ključni likovi (kao i oni sporedni, mada oni nešto manje), prave od sebe klovnove. Jeftina farsa za debile...

Čitajući ovu priču imao sam pomalo neki osećaj da čujem melodiju iz Zone sumraka, jer mi je bilo izuzetno čudno naići na jednog ovako lošeg Asteriksa. Nisam navikao jednostavno. Do ovog albuma najslabija priča na koju sam bio naišao bila je 5/10, a onda se najednom pojavi ovakvo neko smeće i čovek prosto ne može da veruje. Pritom mi je bilo čudno da čitam strip sa toliko genijalnim crtežom a sa toliko bednim sadržajem. Daleko bilo da mi je tako nešto prvi put jer stripovi su prepuni odličnih crtača sa lošim scenarijima, pa čak sam i Uderzov crtež bio čitao uz jako loše scenarije dok sam tračio vreme na jedan od integrala Tanguy i Laverdure. Ali ni to me nije moglo pripremiti na čitanje Asteriksa uz scenario koji je na nivou neke najjeftinije farse Holivuda 50-ih.

Nisam nikada čitao nijednu od zadnjih pet epizoda (35. nadalje), niti ikad to nameravam, ali mi nešto govori da čak ni te kvazi-Asterix priče ne mogu biti gore od ove, čak ni ona Vercingetorikseva kći koja mora da je neko neverovatno (feminističko) smeće. Ako su gilipteri koji su preuzeli Asteriksa posle Uderza ipak nekako uspeli da "nadmaše" i ovu epizodu onda svaka im čast. Mada mislim da čak ni njihov antitalenat i politička snishodljivost nisu bili dovoljni da srozaju serijal još više od ovog albuma.

Svi Asteriksi posle Uderza su kvazi-Asteriksi, odnosno ja ih ne smatram delom serijala. Isto važi i za Iznoguda kada je Tabari umro. Isto važi i za nove Star Wars filmove koji nisu pravi Star Wars već neka jako jeftina i loša imitacija onoga što je prava stvar. Isto važi i za sve James Bond filmove snimljene u zadnjih 30 godina: i to je sve kvazi, totalno fejk, beznadežne imitacije nečeg što je odavno nestalo. Ali sve dok su većina filmofila i stripofila kompletne ovce i idioti, ovakvi kvazi nastavci će i dalje mlatiti pare od strane ciničnih profitera. Jer većina publike nemaju nikakve kriterijume niti zdrav razum pa da mogu da primete momenat kada se neki serijal zaista završi - naravno bez ikakve nade da se ikad više može propisno nastaviti.

Ja sve nove Star Wars filmove totalno ignorišem, a isto važi i za James Bond serijal koji je za mene još odavno crkao, kao što ne čitam Iznoguda posle 9. integrala, dok Alan Fordove posle Magnusa jako retko čitam. Da sad ne nabrajam sve druge primere... Meni je uvek jasno kada se neki serijal završava, pa mi zato nije jasno zašto većina ljudi nemaju tu istu sposobnost?

Nikada nisam ni nameravao da čitam ovu epizodu, ali sam pošto-poto hteo da imam Magic Carpet u kolekciji, odnosno da ga ponovo pročitam. Već po naslovnici sam uvek bio sumnjao da je Ruža i mač slaba epizoda, ali nisam ni pretpostavljao da je baš toliko sranje.

Može li gluplje? To samo znaju svaštojebi i svaštočitači koji su sve  pročitali, uključujući i te kvazi-Asterikse. Takvima je sve dobro tako da ne sumnjam da se ionako ne slažete s mojim stavovima. Vama je sigurno svaka epizoda super, kao što je anti-sluhističkim džiberima svaka "narodna" pesma dobra. Blago ludima, gluvima i blago glupima...

AT SEA

Crtež: 10/10
Ideje: 9/10
Scenario: 8/10

Jezik: nemački (SC) i srpski (HC) 
Godina: 1996

Zadnja dobra epizoda. Posle ovoga sledi sunovrat, sa glupim ili slabiji pričama a ubrzo sledi i veoma puno politizacije odnosno političke korektnosti.

Radnja sa Spartakusom je simpatična, ali ona mnogo primarnija radnja sa Obeliksom je ono što čini ovaj album dobrim. Ideja da se neki glavni lik vrati u svoj dečiji oblik nije nimalo nova; pre Uderza je već Tabari to bio uradio sa Iznogudom, i Aragones sa Gruom - samo da navedem par primera. Što se mene tiče svaki karikaturni strip treba da se pozabavi ovom temom, bar jednom, jer potencijal za fore i fazone je beskrajan, a crtež glavnih likova kao dece je uvek simpatičan i interesantan. Koga zanima da li je ovo originalno? Veoma je zabavno i to je jedino što je zaista bitno.

Najzabavniji gostujući lik ima sitnu ulogu, a to je jedan mladi rimski pomoćnik, na strani 16. Glavni rimski zlikovac je takođe zanimljiv.

Postoji jedna nelogičnost pri kraju priče, strana 41, kada se ukradeni rimski brod vraća u Rim: biva uništen, greškom, jer Rimljani misle da su u pitanju pirati, a to misle zato što još uvek viori piratska zastava na brodu. To je naravno totalno nelogično, jer nema nikakvog razloga da je Rimljani nisu skinuli pre nego što su pristigli u luku. Pa valjda znaju da će ih ovi napasti ukoliko misle da su pirati! Može se Uderzo sprdati na račun Rimljana koliko hoće, ali nema nikakve logike da od njih pravi neke kompletne imbecile koji čak ni svoj posao ne znaju.

Uostalom, ja bih drugačije dovršio album sa te rimske strane radnje. S obzirom da je rimski Admiral (glavni zlikovac) želeo da svrgne Cezara nakon što je popio čarobni napitak, Uderzo je trebao da mu pruži tu šansu. Bila bi fina fora da Admiral prebije sve oko sebe, ali taman kad treba da preuzme vlast od Cezara - mu iznenada ponestane moć. Nije ni ovo loša fora uopšte, to što je Cezarov brod greškom uništen A što su počinioci poslati da rade u Areni, ali to slučajno uništavanje cezarovog broda moralo da bude urađeno na logičniji način.

Ideja da Obeliks napokon prekrši zabranu uzimanja čarobnog napitka je odlična. A bilo je već i vreme (30. epizoda) da se to napokon desi. Fore da se Obeliks prvo skameni a onda tek preobrati natrag u svoju dečiju verziju su dobro osmišljene, a sve to spada u najbolje delove albuma.

Karikatura Kirk Douglasa je dobra mada smatram da je lik pomalo suvoparan. Spartakus je prikazan kao klasični heroj, znači totalno moralan i bez mana, ali to nažalost nije od puno koristi u jednom humorističkom stripu. Takvi savršeni likovi tj herojski likovi ne nude ništa po pitanju humora, pa je zato Gošini uopšte i osmislio Asteriksa i Obeliksa da ne budu savršeni, da bi mogao da se poigrava s njima i da budu od koristi u humorističkom smislu. Naravno da je tu Obeliks mnogo bitniji pošto je on detinjast, pomalo tupav i pohlepan, dok su Asteriksove mane mnogo blaže. Da sam ja pisao scenario učinio bih Spartakusa zanimljivim tako što bi mu pripisao neke mane, ili makar jednu koja bi mogla da bude running gag u priči.

Način na koji su pirati ubačeni je prilično fino, imaju veću ulogu nego obično.

Obelix kao dete je odlično nacrtan, faca mu je prikladno kretenska.

LATRAVIATA

Crtež: 9/10
Ideje: 6/10
Scenario: 5/10

Jezik: srpski (HC)
Godina: 2001

Koliko se samo Uderzo bio pogubio u svojim poznim godinama... Ovde ima pregršt gluposti, mada je na svu sreću epizoda uprkos tome dosta čitljiva.

I to uglavnom zbog crteža, koji je doduše nešto slabiji nego što je to bio 10ak godina ranije. Vidi se da su poneka lica nacrtana sa malo manje preciznosti i stila, a Asterix je krenuo sve manje da liči na sebe: ima više kadrova u kojima mi se ne sviđa kako je nacrtan. Sve više liči na Miki Mausa pri kraju serijala, ali nije to razlog. Sa Obeliksom nema tih problema, njegov izgled je ostao isti. Nije doduše neka velika crtačka razlika, nivo je i dalje veoma visok.

Prvo da krenem sa osnovnim idejama... Stiče se utisak da kada je Uderzo krenuo da sâm piše scenarije, da je ponekad u nedostatku gošinijevskih ideja pribegavao jeftinijim forama. Na primer, u epizodi 30 Obelix napokon popije čarobni napitak. To je bila zapravo odlična fora zbog efekta podmlađivanja koji je zbog toga usledio, ali ne može se osporiti da je ova ideja bila pomalo i očajnička. U ovoj priči se pojavljuju roditelji Asteriksa i Obeliksa, a ni toga nikada nije bilo. Pojavljuju se, tek tako - bez pravog objašnjenja zašto ih nije bilo ranije. Pa gde su bili? Zašto ne žive u selu zajedno sa decom? Objašnjenje koje je dato mi nije dovoljno.

Mnogo su veći problemi sa rimskom zaverom. Kako Asteriks objašnjava, nekada je u Rimskom Carstvu vladao trijumvirat, a kada je jedan od te trojice Rimljana umro Cezar se otarasio trećeg odnosno Pompeja da bi sebe postavio kao diktatora. Pa sad vi meni kažite, ko bi ovde trebao da bude zloća? Pompej ili Cezar? Pa, Cezar naravno. On je taj koji je Pompeja syebao i to samo da bi utemeljio diktaturu. Zar Uderzo podržava diktaturu? Pa naravno da je podržava: on je levičar odnosno ludak. (Levičarstvo je duševna bolest, to je mentalni poremećaj za koji još uvek ne postoji lek. Farmaceutska mafija bavi se svim i svačim samo ne time.) Prosto mi je fascinantno kako je Uderzo samo uspeo da ispretumba navrat-nanos pravdu i moralnost u ovom albumu. Kao neki sociopata ili ludak. Umesto da Cezar bude zlikovac, on je tu ulogu dodelio Pompeju - koji je zapravo bio žrtva Cezarove zavere. E sad, da li tu postoji još neki deo priče koji služi Cezaru kao izgovor što je to uradio Pompeju, to ne znam. Ali nije ni bitno jer se to uopšte ovde ne pominje. A pošto se ne pominje - onda i ne postoji. Što se čitaoca tiče, on samo zna da je Cezar "prvi počeo", što bi rekla mala deca. A ako je prvi počeo zašto onda izlazi kao pobednik? I zašto mu Uderzo dodeljuje moralnu prednost?

I ne završava se samo tu dubiozan moral velikog levičara Uderza. Glavni ženski lik, Latravijata, svesno i bez prisile ulazi u kriminalnu zaveru kao klasični prevarant: prerušava se kao Lepaluki (joj, koje ogavno idiotsko ime, prevodioc opet omanuo) ne bi li kao uljez zayebala Asteriksa i Obeliksa. Njen dolazak u selo donosi mnoge probleme, a pritom se bavi krađom, imitiranjem njima drage osobe, i lažima. Uostalom ona sarađuje sa istim Rimljanima koji drže očeve Asteriksa i Obeliksa u tamnici. I na kraju se njoj sve prašta?! Ne dobija ama baš nikakvu kaznu. Štaviše, očevi Asteriksa i Obeliksa joj čak poklanjaju neku haljinu, a Asterix joj daruje Cezarovu bistu! Kao nagradu za to što je bila ološ. Nisam mogao da verujem koliko je otišao u alchajmer Uderzo. Totalno se pogubio. Ubedljivo najgluplji kraj neke epizode u čitavom serijalu. Bez konkurencije. Čak mi ne pada spontano na pamet nijedna epizoda koja se završava loše i retardirano, a kamoli ovoliko.

Ne sećam se nijedne epizode u kojoj su glavnog zlikovca Gali nagradili na kraju priče, onako pošteno ga počastili za svo zlo koje ime je priredio. Ovakvog naivnog opraštanja nema čak ni u Štrumfovima, ni kod Miki Mausa, a možda čak ni kod Teletabisa... Blam nad blamovima. Samo zato što je žena? Kakve to veze ima... Znači žene smeju da čine zlo, nekažnjeno?

Pritom se ona nije pokazala kao neki "simpatični zlikovac", već je na strani 21 čak bila veoma bezobrazna i zla: razdrala se na Asteriksa koji je još uvek bio totalno ošamućen i pogubljen (zbog Obeliksovog udarca - čiji je uzrok ona bila), pa ga još i nazvala "debilom". I oni nju na kraju nagrađuju umesto da je oblepe katranom i perjem?... Nisu ni Uderzove prve samostalne epizode bile bez logičkih propusta, ali su bile daleko bolje od ovih zadnjih.

Ima tu i drugih gluposti, samo polako...

Na početku ove recenzije sam pominjao Uderzov očaj vezan za sve učestaliji manjak ideja. Još jedan primer toga nalazimo u ovom albumu, a to je kada Obeliks zvajkne Asteriksa. "Ni toga nikad nije bilo u serijalu, da Obeliks tako brutalno lupi Asteriksa", pomisli Uderzo, "pa hajde i to da ubacim". Nema veze što to krši neka osnovna pravila karakterizacije, što kompromituje integritet likova. Zbog jedne udate žene da se Obelix toliko brzo okrene protiv Asteriksa pa do još i primeni nasilje protiv njega? Ma kako da ne...

Čitav onaj deo kada Asteriks popije druidov lek pa krene da skače kao skočica loptica sve do obale mora je vrlo bizaran jer veoma netipičan za ovaj strip. Na kraju ga spašava delfin! To je tek suludo. Mislim da nisam jedini koji je odmah skontao da ovo nema nikakve veze sa ovim serijalom, da ovako nešto uopšte nije u duhu Asteriksa. To je više za neki Disney crtani. Mnogo je dečije i nekako nasumično. Međutim ako ništa drugo zanimljivo je, nije dosadno.

Na strani 28 Asteriksova majka izražava negodovanje po pitanju čarobnog napitka! Smeta joj napitak koji selo drži na slobodi?! Zašto? Objašnjenja nema... Ova glupost je ubačena čisto da bude neki konflikt, neko neslaganje, ali onako na silu. Ona napitak naziva "ona gadost", a samo malo ranije je bez oklevanja tražila druidovu pomoć da izbućkuriše nešto da Asteriksa vrati u normalu posle onog udarca. Nekako mi se ništa od toga ne uklapa jedno s drugim.

Na toj istoj strani kreće naredna glupost, a to je da je Obeliksu bitnija "Lepaluki" nego bezbednost njihovih očeva. Asterix ga poziva da krenu u Kondatum, međutim on tvrdi pazar. Koliko god bio Obeliks zaljubljen i očaran Latravijatom, nema logike da nju stavlja ispred Asteriksa i očeva, pogotovo što je već udata. Čak i kad mu Asteriks sugerira da su možda očevi u nevolji Obeliks je i dalje samo zainteresovan u nju. Žešća glupost, žešće maltretiranje glavnih likova. Loša karakterizacija jer se ne uklapa u ono što već znamo o njima iz 30 prethodnih albuma. Nikada nije dobro umanjivati moral centralnih likova ovakvog stripa, i to samo radi priče i par fazona. Pritom ti fazoni nisu ništa posebno. Album ima vrlo malo uspešnih fora tako da je Uderzo džabe urnisao likove netipičnim i pogrešnim ponašanjem.

Na strani 33 imamo interesantnu situaciju sa Rimljanima, nešto čega u serijalu do tada nije bilo - ali ovog puta u pozitivnom a ne u očajničkom smislu. Međutim i to je morao Uderzo da malčice zasere, što se dešava kada se Asteriks odlučuje da se umeša (!) u tuču između Rimljana. Asterix iz Gošinijeve ere to ne bi uradio, pogotovo ne van teritorije sela. A bogami ne bi ni Asterix iz ove epizode! O čemu pričam? O tome pričam da već na strani 38 Asterix jasno i glasno izjavljuje da se njih ne tiče bilo kakav sukob između Rimljana. A onda to ponavlja na strani 41. Totalno kontradiktorno s obzirom da je upravo suprotno postupio na strani 34 kada se bez ikakvog razloga umešao u borbu između dve vojne fakcije Rimljana.

Na drugoj i trećoj strani, kada Obeliks i Asteriks idu u zagrljaj svojim majkama, Uderzo je propustio priliku da napravi dobru foru, a to je da Asterix ode u zagrljaj velikoj ženi, a Obeliks maloj. To bi bio simpatičan vizuelni geg. Ovako fore nema, sve je bez iznenađenja. Nije mi jasno kako mu nije palo ovo na pamet dok je crtao te kadrove. Ta fora se prosto nudila.

Inače, način na koji su im roditelji nacrtani je jako dobar. Ne zato što liče jedni na druge već zato što je crtež veoma simpatičan.

Zanimljivo je da se pojavljuje lik iz jedne stare epizode, pijani penzionisani legionar iz Cezarov poklon. Ironično je što je upravo ta epizoda verovatno najslabija iz zlatnog perioda. Eto, dve slabe epizode iz dve različite ere, spojene pijanim likom. Zato što je možda Uderzo bio pijan kada je pisao ovaj scenario?

Osim što je smislio toliko kretensko ime kao što je "Lepaluki" (valjda po onoj kafanskoj pasuljari Lepa Lukić), prevodioc ima nekoliko brljotina i u ovom albumu. Na strani 22 druid kaže "brate", kao da je neki mladi beogradski džiber. Dobro da nije rekao "tebra", ali kako je krenulo i to će ovaj prevodioc da upotrebi u nekoj kasnijoj epizodi...

Na strani 32 dva različita centuriona (ili šta su već) dreknu "to s' mene ne tiče". A šta fali rečenici "to SE mene ne tiče"...? Šta opet izvodi taj prevodioc? Kakav šatrovački pokušava ovde da primeni? Koji nepostojeći dijalekat? I čemu? Nije ovako smešnije već je jadnije.

THE CLASS ACT

Crtež: 4-10/10
Scenariji: 8/10

Jezik: srpski (HC)
Godina: 1962-2003

Ne znam zašto se ova kolekcija priča toliko slabo kotira. Meni je ovo baš fino leglo, prilično simpatično. Jedina priča koja mi se nije dopala je ona eksperimentalna sa različitim crtačkim stilovima, ali ovo sve ostalo je zabavno.

Svaka priča ima jednu stranu tekstualnog uvoda; totalno opcionalno. Neki bolid se na forum.stripovi žalio kako mu je bilo teško čitati ovu kolekciju priča delimično zbog toga što je morao da čita uvode! Ko te je, klovnu, terao da ih čitaš? Ovo je za ne poverovati, koliko ti forumaši lupetaju, a svi redom su ubeđeni da su prepametni... Glupi su ne za jednu nego za 5,000 medalja. Zapravo, godišnje se mora proizvoditi najmanje 10,000 medalja - samo da bi se podmirile potrebe za ovaj jedan forum. A da bi se zadovoljila potražnja za sve glupave stripofile širom sveta verujem da ta proizvodnja mora da nadmašuje milion medalja, mesečno. Čitao sam neverovatne gluposti od filmofila u zadnjih 15ak godina, fascinantne pizdarije od fanova muzike, ali ono što stripofili serendaju - to se ne da nadmašiti. Šampioni su. Zato i dobijaju najviše medalja.

Jedan drugi forumaš, na čije postove nailazim na gotovo svakoj temi (što znači da mora da je ogroman ekspert, haha), je bez trunke stida izjavio da je bio zapamtio Asteriksa kao strip koji mu se nije nešto posebno svideo, ali da je sada mišljenje potpuno promenio, nabolje. Znači lik je morao da uđe u svoje srednje godine da bi napokon ukapirao koliko je ovo dobar strip? Ja sam to već sa 12 godina znao, kao uostalom i većina ljudi, zato što je to toliko očigledno. Nije potrebna neka posebna inteligencija da bi se još u detinjstvu shvatilo koliko je ovo dobar strip. A najveći biser je što je ubedljivo najgoroj epizodi (Ruža i mač) dao maksimalnu ocenu, kao da je želeo da svoju glupost dodatno potvrdi da niko ne bi morao da sumnja u to da je glup k'o tocilo. Na tom istom forumu takođe imamo i nekog kompletnog imbecila koji je gomili sjajnih epizoda dao prilično osrednje ocene - a pritom je grđen od strane pametnijih forumaša što daleko bolje ocenjuje američku komercijalu (i to onu novije proizvodnje tj najgoru moguću) kao na primer neke nove Betmene i slične pizdarije. Budala se još i time ponosi, on to shvata kao kompliment što ljudi primećuju da mu je kretenizam monolitan... Koji neopevani lakrdijaš moraš da budeš da ti je američka superherojština 21. veka superiorna u odnosu na klasičnog Asteriksa! Ovaj amerikanizovani imbeciloid je čak i dodao komentar da strip "sa lošim crtežom može da se podnese ali nikako strip sa lošim scenarijem". Upravo je obrnuto, ali šta zna priglupa svinja šta je fantastična dinja. Ali nešto mi govori da je ovo tip morona koji bi Stounse stavio iznad Bitlsa, Friends rangirao bolje od Seinfeld-a, i Spielberga kotirao kao boljeg režisera o Kjubrika. Verujem da bi taj pao svaki litmus test koji postoji. Takvi su najgori, jer su gotovo uvek izuzetno ponosni na svoj kretenizam.

Čast izuzecima, jer nisu baš svi na forum.stripovi kompletni moroni.

Priče koje bih izdvojio kao najbolje su: Godina 35, Mini Midi Maxi, Lutecija, Maskota, a pogotovo Galsko proleće. Obeliš mi je vrlo vizuelno zanimljiv a i originalan. Nema tu šta puno da se kritikuje.

THE FALLING SKY

Crtež: 8/10
Ideja: 7/10
Scenario: 6/10

Jezik: srpski (HC)
Godina: 2005

Kada sam krenuo ponovo da čitam Asteriksa pre par nedelja, imao sam nameru da idem do 30. epizode, maksimalno, a sve što sledi kasnije da ignorišem. Međutim, činjenica da 30. epizoda nije nimalo loša mi je promenila odluku, pa se taj gornji limit popeo na 33. epizodu, a to je ova. Trenutni (a i konačni) štand je da me ništa ne zanima od 34. albuma nadalje. S ovom epizodom se za mene serijal završava. Da bih išta čitao posle 33. epizode morao bi neko da mi pokloni te albume - i još da mi plati za to čitanje. Eto koliko me ne zanima...

Pretpostavljam da ova epizoda ima loš ugled među fanovima, iz više razloga.

Kao prvo, humor je daleko više dečiji nego obično. Ton ove epizode je dosta drugačiji; recimo da je manje "sofisticiran". Čak je i glavni vanzemaljac nacrtan kao neki miks teletabija i Miki Mausa. Uderzovo divljenje prema Diznijevim junacima je poznata stvar, ali je manje poznato da se bavio (?) teletabisima. Možda i nije, možda nikada i nije gledao to sranje, ali ovaj glavni lik mi je zaista slabo nacrtan: odviše detinjastog izgleda, suviše minimalističan, bez detalja, nekako plitko i jadno deluje. A time i mnogo manje zanimljiv.

Drugo, albumi ove ere su generalno mnogo slabije prihvaćeni.

Treće, scenario je prilično klimav i trapav. Čak deluje na momente kao da je zbrzan pa i "improvizovan".

Četvrto, crtež je slabiji nego pre. Mada ovaj razlog verovatno ima najmanju težinu kod fanova, jer većina njih nisu sposobni da razlikuju nijanse u Uderzovom crtežu (uspone i padove), niti ih crtež nešto posebno zanima. Ovaj serijal ima stotinu-milionski tiraž u svetu, a to znači da velika većina čitaoca ne obraća previše pažnje na crtež niti se u njega razumeju - jer nisu stripofili. (Kao što većina slušaoca Metalike ne sluša metal ili samo još par metal bendova uz njih.) Čak se ni većina stripofila ne razumeju preterano u crtež pa zašto bi se ovi ostali razumeli! Međutim ovo nije prvi pad u crtežu, jer sam uočio slabiji crtež još u Latravijati.

Za taj pad u Latravijati sam saznao tek kasnije jer sam tu epizodu čitao posle ove. Bio sam odlučio da preskočim nekoliko nepročitanih epizoda tj da odmah krenem sa ovom jer me je baš zanimalo šta je Uderzo uradio sa vanzemaljcima jer sam veliki sci-fi fan. Ali moram da utvrdim da sam pomalo razočaran. Ne samo zbog dečijeg humora (mada je to glavni razlog u suštini) već i zbog načina na koji je nacrtao vanzemaljce i letelice. Vanzemaljac zloća je OK urađen, kao i njegov brod, ali vanzemaljac dobrica - kao što rekoh već - ni na šta ne liči. A i taj njegov sferičan brod mi je pomalo lenj.

Taj zloća pomalo podseća na Orijentalca, a to mora da ima nekakve veze sa mangama, zato što sam negde čuo da je Uderzo bio izuzetno nezadovoljan ogromnim uspehom mangi u Francuskoj i svetu. Možda je ovo bio njegov način da iskaže neku vrstu negodovanja ili čak mržnje prema japanskom stripu. A Supermen klonovi su možda reakcija na dominaciju Marvel-a.

Ne bih se složio sa Uderzom. Što se ovog veka tiče, mange su vodeći stripovi po kvalitetu, uprkos činjenici da je velika većina mange totalno sranje. Zapadni strip je totalno propao, iz razloga koje sam dovoljno već prodiskutovao na ovom blogu, dok mange još uvek nisu izgubile tu svežinu koju je zapadni strip nekada imao. A što se Marvela tiče, nema većeg smeća od njihovih retardiranih superheroja... Tu se potpuno slažem, u koliko je bio veoma protiv njihove dominacije. Ako je Uderzo hteo da se ljuti na nekoga svoj bes je trebao da uperi ka francuskoj produkciji, jer su bandes dessinée u ovom veku totalno propali, kako u crtačkom tako i u sadržajnom smislu. Naravno da će fanovi stripa da se preorijentišu ka Japanu kada ih je francuska proizvodnja izneverila, srozajući svoj kvalitet drastično. Ali i o tome sam dovoljno već srao ovde...

Siguran sam da ima dosta ljudi kojima smeta unošenje sci-fi u Asterix-a, ali meni to ne predstavlja nikakav problem. Nisam puritanac jer ovo je ipak humoristički strip, a to znači da ne treba praviti previše ograničenja. Meni je daleko bitnije održavanje integriteta glavnih likova kao i logika u scenariju, ali što se samih ideja i pristupa tiče tu podržavam šarenilo i maštovitost. Naravno da ne može sve biti dozvoljeno i da je sve moguće, ali ako se jedna jedina epizoda od 40 njih bavi vanzemaljcima - kako to može da bude tako veliki problem? Kako je vreme odmicalo serijal je ionako sve više počeo da poprima natprirodne elemente, mada to kreće tek negde od Uderzove ere. Problem nije u žanru i vanzemaljcima, već u dosta slabijem scenariju i u nižem humorističkom nivou.

Još jedna postepena promena koja se odvila, takođe tokom Uderzove ere, je Asteriksovo ponašanje. Na početku serijala on je bio odmeren i mnogo više samopouzdan, i bio je manje sklon emocionalnim izlivima (u šta ne ubrajam bes). Međutim tokom Uderzove ere on je postajao sve emocionalniji, pa čak i razdražljiviji. U kasnijim epizodama jače reaguje na situacije i prozivke. U ovoj priči konkretno, Asteriks je suviše razdražljiv i emocionalan, i preterano reaguje na neke stvari. Na strani 6 odmah popizdi na vanzemaljca samo zato što ovaj kaže da je zemljanska civilizacija manje razvijena. Asteriks iz prvih dvadesetak albuma nikada ne bi tako reagovao. Bio bi možda sarkastičan, ili bi napravio neku polu-zbunjenu facu. Ovakva reakcija jer mi je previše drama queen. Ne sviđa mi se ova promena uopšte. Integritet glavnih likova nikako ne sme da se krši, njihova karakterizacija ne sme da se menja - nimalo. Pogotovo ne na gore...

Čak je i druid postao vičan nedostojnom ponašanju. Na strani 40 oslovljava Asteriksa sa "klipane"! Ovako nešto nije bilo moguće za vreme Gošinija, sa dobrim razlogom. Doduše možda je srpski prevodioc opet zasrao...? Baš me zanima šta je tačno rečeno, na francuskom. Pa da znam koga da okrivim za ovakvu tešku glupost.

Druga strana, zadnji kadar: prevodioc je opet omanuo. "Vidiš da nije šala komika!" reče Obeliks, a ja se priupitam šta ovo uopšte znači? Reči "šala komika" zajedno? Možda sam suviše godina proveo u inostranstvu, van Srbije, pa me zato neke stvari zbunjuju. Ali u ovom slučaju čisto sumnjam. Kakva je ovo baljezgarija od rečenice? Uopšte mi nije jasno šta to znači. I onda kad pročitam da neko hvali ovog prevodioca... Da ga hvalimo što potrefi "čak" 85% prevoda? Da ga hvalimo na tome što je "samo" 15% syebao? (OK, možda nije baš toliko, ali da redovno greši odnosno pravi nesavršene izbore je činjenično stanje.) 

A na strani 7 druid kaže da ne zna da li je "u snu ili u košmaru". Pa zar nije i košmar san? Opet ne znam da li je Uderzo kriv ili taj nesretni čarobno-knjižački prevodioc.

Kao što rekoh već, izgled vanzemaljca mi nije preterano zanimljiv, suviše je stereotipičan u tom nekom Walt Disney fazonu. Izgled klona je dosta bolji, ali ni on mi nije nešto mnogo zanimljiv. Mislim da je faca trebala da mu bude upečatljivija. Takođe je suviše robotičan, odnosno klonovi su suviše robotski u ponašanju. Samo zato što su klonovi ne mora da znači da moraju da budu tako hladni, pogotovo ne u humorističkom stripu.

Dijalog kod prvog susreta sa vanzemaljcima je nekako trapav i ne teče prirodno. Inače je čitava priča nekako nezgrapna, ne ide nekim skladnim tokom kao velika većina ranijih epizoda.

Reakcija klona u predzadnjem kadru strane 9 mi je previše čudan, kao neki non-sequitur.

Zašto na strani 10 Somovix gađa kovača ribom? Ovo nije objašnjeno. (Ili sam ja debil pa ne kapiram čak ni fore u dečijem stripu...)

Na strani 12 meštani primećuju vanzemaljski balon tek kada druid upere prst na njega. Previše glupo. Geg kao iz neke jeftine farse stripa za malu decu. Zar je moguće da tolika gomila ljudi sami ne primete tako veliki objekat koji im visi nad glavama?! Treba im druid da bi takve stvari konstatovali?

Da li je Uderzo uopšte bio svestan da piše album za decu? Ukoliko jeste, koji mu je rezon bio da tako nešto uradi? Zato što je lakše pisati ovakve scenarije? Zato što se bio ulenjio? Zato što je smatrao da će da više zaradi ovako? Svi već znamo koliko je obožavao novac... Menjati stil u ovolikoj meri samo zbog novca bio bi vrlo čudan potez, čak i za jednog pohlepnog lika kao što je Uderzo. Zato što je već bio nenormalno bogat. 

A i zbog tog velikog bogatstva mi je veoma čudno što se Uderzo toliko žestio na mange i Marvel - ukoliko je ovo istinito. Asterix je najprodavaniji strip takve vrste na svetu, prema tome šta njega zabole za globalne čitalačke trendove? Koliko god propali francuski stripovi u odnosu na mange, to ne može preterano da se odrazi na Asteriksa jer on ima previše obožavaoca da mu se najednom tiraž stostruko smanji.

Na strani 13 Asterix se ljuti na starešinu što ovaj priča o strahu Gala da im nebo padne na glavu. Još jedna vrlo čudna i netipična reakcija Asteriksa. Em je opet preosetljiv jer reaguje na nešto uz previše drame, em je sasvim normalno da starešina nekom neupućenom gostu tako nešto kaže, em je to opšte poznat strah čitavog sela - i to verovanje protiv kojeg se Asteriks nikad nije protivio i u koje sâm veruje. Šta se onda buni? Čemu ova promena u stavu protiv tog verovanja? Zašto bi Asteriks promenio stav po tom pitanju? Nema nikakve logike. Prosto deluje kao da je Uderzu samo bilo bitno da se Asteriks naljuti na nešto, bilo šta. Kao neka usiljena dramaturgija, čisto da se nešto dešava u kadru.

Jedna od boljih fora je definitivno kada se dva Rimljana najednom nađu u selu, strana 11.

OBELIX'S BIRTHDAY

Nisam nikada čitao, možda kasnije...



Opširne recenzije:


Srednjovekovni:

Grrl-Power:

Amerikanizmi:



Jodoverse:
https://vjetroscomics.blogspot.com/2020/10/kasta-metabarona-gimenez.html
https://vjetroscomics.blogspot.com/2022/09/castaka-das-pastoras.html

Bernet:

Corben:

Toppi:

Palacios:

Bilal:

Bourgeon:

Manara:

Boucq:

Uderzo:

Fernandez:
https://vjetroscomics.blogspot.com/2020/09/zora-and-hibernauts-fernandez.html

Battaglia:
https://vjetroscomics.blogspot.com/2020/10/legionar-dino-battaglia.html

Magnus:
https://vjetroscomics.blogspot.com/2020/11/neznanac-magnus.html
https://vjetroscomics.blogspot.com/2020/10/alan-ford-u-boji.html

Ortiz:

Gimenez:
https://vjetroscomics.blogspot.com/2020/10/kasta-metabarona-gimenez.html

Loisel:
https://vjetroscomics.blogspot.com/2025/02/pre-potrage.html

Font:
https://vjetroscomics.blogspot.com/2020/10/jon-rohner-alfonso-font.html
https://vjetroscomics.blogspot.com/2020/11/zarobljenik-zvezda-alfonso-font.html

A. Breccia:
https://vjetroscomics.blogspot.com/2020/10/mitovi-o-ktuluu-breccia.html
https://vjetroscomics.blogspot.com/2020/10/mort-cinder-breccia.html

Crumb:
https://vjetroscomics.blogspot.com/2020/10/drawn-together-robert-crumb.html
https://vjetroscomics.blogspot.com/2020/09/muke-sa-zenama-robert-crumb.html

Solano Lopez:

Hermann:

Lawrence:

Moebius:

Ostale recenzije: